Polemika o granicama na Balkanu se ne stišava. Ne smiruju se reakcije niti manjka ideja u vezi regionalnog razgraničenja. Pored aktuelne priče o granici Srbije i Kosova, u fokusu je i istočna granica Bosne i Hercegovine sa Srbijom.
Razgraničenje sa Srbijom je utvrđeno, samo je trebalo izvršiti određene korekcije oko Rudog, ustvrdio je član Predsjedništva BiH iz RS, Mladen Ivanić.
Pitanje bi u ime Bosne i Hercegovine riješio po principu metar za metar kvadratni, uz kaže ispravljanje nelogičnosti.
A nelogično je kandidatu SDA za Predsjedništvo BiH Šefiku Džaferoviću mnogo toga.
Posebno optužuje Mladena Ivanića da “svoju ulogu člana Predsjedništva, koja ga obavezuje da štiti interese BiH, podređuje interesima Srbije”.
“Razmjena teritorija po principu kvadratni metar za kvadratni metar, koju je Srbija ponudila i za koju se Ivanić zalaže, zapravo je pokušaj prevare na štetu BiH. Jer vrijednost hidropotencijala rijeke Drine ni u kom slučaju ne odgovara vrijednosti neke šume na teritoriji srbijanske opštine Priboj, koju je Srbija ponudila BiH. Nuditi kvadratni metar šume za kvadratni metar rijeke ili akumulacionog jezera isto je što i nuditi kilogram uglja za kilogram zlata”, poručuje Džaferović.
Sporne tačke i dalje su Hidrocentrale Bajina Bašta, Zvornik, koje su u vlasništvu Elektroprivrede Srbije, pruga Beograd – Bar i prolazi kroz Rudo.
Prijedlog Srbije, koji odbacuje Džaferović, da se Bajina bašta i Zvornik stave pod “međunarodnu služnost” na 100 godina, navodi – pod koncesiju Srbiji bez ikakve naknade za BiH, neprihvatljiv je za Bošnjake.
Konsenzusa nema zbog bošnjačke strane, ali i zbog izbora, stav je državnog šefa diplomatije.
“Mislim da nam izbori nisu bili tako blizu, kada se o tome zadnji put razgovaralo, da smo mogli postići rješenje. Ne želim svaljivati odgovornost ni na koga, ali je ipak nedostajalo hrabrosti i odlučnosti kod političara u Sarajevu”, tvrdi Igor Crnadak, ministar vanjskih poslova BiH.
A najglasniji političar iz Banjaluke, Milorad Dodik, koji pretenduje na funkciju člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine, kaže:
“Biće onako kako Srbija kaže. Republika Srpska i Srbija su jedno, ali mislim da je ono što Srbija predlaže funkcionalno i na pravi način je regulisanje te granice. Šta Sarajevo ima sa tim? Koče samo zato što imaju neku formalnu stvar. Bilo bi bolje da jedni druge ne kočimo. Ako oni pokušaju da zakoče neki naš projekat, suočiće se sa onim što do sada nisu vidjeli u organima BiH”.
Dok Dodik prijeti blokadama sa funkcije na koju još nije izabran, aktuelna državna vlast u svjetlu regionalne priče o razgraničenju sprema se za trilateralu BiH-Srbija-Turska, 4.septembra u Banjaluci.
Dan kasnije u Banjaluku stižu i ministri inostranih poslova SEECP-a (Procesa za saradnju u JIE), uključujući i kosovskog ministra Bedžeta Pacolija, koji kako je najavljeno dolazi uz saglasnost Beograda.
