Reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein ef. Kavazović ocijenio je “zlonamjernom propagandom” tvrdnje o velikom broju potencijalnih terorista u Bosni i Hercegovini i ustvrdio kako je uspješno marginaliziran utjecaj radikalnih grupa, takozvanih paradžemata, koji su proteklih godina pokušavali utjecati na bosanskohercegovačke muslimane.
“Po ko zna koji put bosanski muslimani trpe zbog zlonamjerne propagande naših komšija. Najveći problem i predstavljaju politike i političari koji nemaju časne namjere prema Bošnjacima, muslimanima. Takva propaganda je rezultirala genocidom i udruženim zločinačkim pothvatom. Moramo biti osjetljivi na njihovu propagandu, ali isto tako ne zatvarati oči pred problemom radikalizma, na svim stranama, koji skoro u pravilu vodi u teror”, kazao je ona za bh. portal Klix.ba.
Ne spominjući nijedno ime, Kavazović je istakao kako je Islamska zajednica opetovano upozoravala sve one koji preuveličavaju opasnost od islamskog radikalizma u Bosni i Hercegovini da to ne čine.
‘Nema naših i njihovih ekstremista’
“Rekli smo jasno da su radikali i ekstremisti, u čije god ime nastupali, opasnost za sve nas i da nema naših i njihovih ekstremista, nego da sve ekstremiste, bili oni vjerski fanatici, nacionalisti čije su ideologije dovele do agresije, udruženih zločinačkih poduhvata i genocida na ovim prostorima ili drugi oblici povampirenog neofašizma, nemaju mjesta u svijetu koji zajedno pokušavamo izgraditi za našu djecu na ovim prostorima”, istakao je on.
Podsjećajući na problem takozvanih paradžemata, odnosno malih zajednica muslimana van zakonitih struktura, reis tvrdi kako su u Islamskoj zajednici odlučni očuvati vjersko jedinstvo muslimana na ovim prostorima.
Kavazović nije govorio o brojkama, no posljednji dostupni službeni podatak Islamske zajednice iz 2016. godine je o 38 paradžemata, od kojih je 14 pristalo na integriranje u službene strukture, dok su ostali to tada odbili.
Dijalogom protiv ‘paradžemata’
“Mi smo inicijativom vođenja dijaloga s njima stali tome ukraj. S obzirom na to da su nastupali sa pozicija islama, mnogi, pa i državni organi, smatrali su da su oni dio Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, a oni to nisu. Zato se danas jasno zna ko djeluje u skladu s važećim zakonima i ko je u ‘džematu muslimana’, u Islamskoj zajednici, a ko se od nje odmetnuo. To je sada jasno i muslimanima, i državi”, istakao je Kavazović.
“Podaci sa terena govore da je ova inicijativa urodila plodom i da se pojava takvih paralelnih grupa smanjila te da su mnogi prihvatili da se vrate u okrilje Islamske zajednice, prihvate njene norme, a da su se neki i raspustili. Ipak, mi i dalje redovno pratimo ovu pojavu i nastavit ćemo se sistemski njome baviti.”
Poglavar Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini odlučno je odbacio povezanost te zajednice s bilo kojom političkom opcijom u državi, te kako u Islamskoj zajednici poštuju načela sekularne države i žele vidjeti politički pluralizam na djelu.
