Zbog sve češćih erupcija vulkani predstavljaju mnogo veću prijetnju po čovječanstvo nego što se ranije mislilo, upozoravaju naučnici iz Velike Britanije.
Analizirajući vulkansku aktivnost u prethonih 100 hiljada godina, istraživači sa Univerziteta u Bristolu napravili su hronologiju supererupcija, koje mogu proizvesti oko 1.000 gigatona lave.
Vulkan Jelouston u Vajomingu u SAD označen je kao supervulkan čija bi erupcija mogla u potpunosti da promeni postojeću klimu na Zemlji. U studiji naučnika iz Bristola navodi se da se katastrofalne erupcije događaju na svakih 17 hiljada godina.
– U prethodnoj analizi iz 2004. godine pisalo je da se ovakve erupcije događaju na svakih 45 ili više hiljada godina. Sada se to umnogome promjenilo, – kaže Džonatan Rudžer, jedan od istraživača.
Posljednje dvije supererupcije bile su prije 30 i prije 20 hiljada godina.
– Imali smo sreće što se nijedna erupcija od tada nije dogodila. Ali, važno je da to i cijenimo. Priroda nije uvijek precizna, zato moramo da budemo obazrivi jer pretnja uvijek postoji, – nastavlja.
Još 2014. godine naučnici iz SAD upozorili su da vulkan u Jeloustonu „ključa“, a da bi u slučaju njegove erupcije gradovi u krugu od 300 milja bili potpuno prekriveni pepelom do kolena.