U periodu krajem 14. i početkom 15. stoljeća, moćni vojvoda Hrvoje Vukčić Hrvatinić, koji je bio osnivač grada Jajca, dao je nalog da se isklešu Katakombe kao mjesto posljednjeg prebivališta vojvodske porodice Hrvatinića.
Hrvatinić je usporedo sa izgradnjom grada dao isklesati Katakombe ili podzemnu crkvu. Namjena je bila da se u ovoj crkvi sahrane on i njegova porodica. Međutim, nikad niko nije sahranjen. Postoje neke verzije zbog čega je to tako ali Hrvoje je 1416. godine umro u Kotor Varošu.
Katakombe u Jajcu godišnje posjeti između 13.000 i 16.000 turista iz BiH, susjednih ali i drugih evropskih zemalja. Na ulazu u podzemnu crkvu nalazi se i ploča na kojoj piše: U jesen 1943. godine ovdje je povremeno boravio i radio vrhovni komandant Narodno-oslobodilačke vojske partizanskih odreda Jugoslavije Josip Broz Tito”.
Postoji i legenda među građanima Jajca da su Katakombe na neki način čuvale i život Tita.
Amir Bašimamović, turistički vodič u Javnoj ustanovi “Agencija za kulturno-povijesnu i prirodnu baštinu i razvoj turističkih potencijala grada Jajca” kazao je u razgovoru za Anadolu Agency (AA) da je istina da je u Katakombama radio i skrivao se Josip Broz Tito prilikom Drugog svjetskog rata.
“Postoji legenda da je Katakombama bio i tunel koji je vodio iz jedne prostorije unutar podzemne crkve prema vodopadu. Nema pisanih dokumenata o tome ali se može reći da su Katakombe u jednom periodu čuvale i život Tita. Nema tragova tog tunela ali je legenda duboko usađena u narodu”, ispričao je Bašimamović za AA.
Nakon silaska niz stepenice ekipa AA ulazi u svijet prije 600 godina. Isklesani kamen osvijetljen je malim lampama. Svaki detalj priča svoju priču.
U predvorju na zidovima stijene, nalaze se nedovršeni reljefi Hrvoja i Hrvojevog grba, te isklesana ženska figura s ljiljanima u ruci.
Iz predvorja se ulazi u crkvu građenu u romaničkom stilu, a zasvođenu u gotičkom. Uz bočne zidove, u podu, nalaze se grobnice u koje niko nije sahranjen. U crkvi se nalazi i isklesan dvostruki krst, a desno i lijevo od njega sunce i polumjesec – stari simboli kulta smrti, zagrobnog života i vječnog sna.
Iz sredine ili glavne prostorije stepenicama se spušta u još jednu prostoriju, neku vrstu kripte. Cijelu sredinu kripte zauzima oltar sa perforacijom u obliku dvostrukog krsta, polumjesecom i suncem.
Katakombe su 2003. godine proglašene nacionalnim spomenikom BiH.
“Riječ je o jednom od najzanimljivijih spomenika. Jedini spomenik u Jajcu koji je napravljen pod zemljom”, kazao je Bašimamović.
Zanimljiva je bila kroz cijelu historiju.
“Za Osmanski period se veže legenda koja kaže da je u podzemnoj crkvi 40 dana bio zatvoren jedan derviš. Smatralo se da će postati evlija- sveti. Tih 40 dana je bio samo na vodi i hljebu i toliko je bio slab da ga je narod i smatrao evlijom”, ispričao je Bašimamović.
Tek dolaskom Austrougara pojavljuje se zanimanje za turizam.
“Jedan trgovac je unutar Katakombi skladištio pivu jer je unutar podzemne crkve tokom cijele godine temperatura oko 10 stepeni Celzijusa”, kazao je Bašimamović za AA.
Katakombe su bile zanimljive i u Drugom svjetskom ratu, pred Drugo zasjedanje AVNOJ-a koje je održano u ovom gradu. Međutim, Bašimamović napominje da nisu poput onih u Rimu.
“One u Rimu su iz 2. i 3. stoljeća. Ove su iz srednjeg vijeka i radi se o podzemnoj grobnoj crkvi koja je u narodu dobila ime Katakombe”, istakao je Bašimamović.
Dok obilazimo unutrašnjost Katakombi pojavljuju se i turisti. Ima ih jako puno, priča Bašimamović, posebno u ljetnom periodu.
“Najčešći turisti su iz BiH, zatim Slovenci, zbog povezanosti sa AVNOJ-om i Josipom Brozom Titom, ali i turisti iz ostalih susjednih i evropskih zemalja. Zna se dogoditi da imamo posjete i turista iz Brazila”, ispričao je Bašimamović.
Trijem na Katakombama je građen početkom 20. stoljeća, po uzoru na neke rimske katakombe.
