Ljubitelji kafe trebali bi znati da psihološki efekt kafe (bili toga svjesni ili ne) prije svega zavisi o kvaliteti zrna kafe.
Karakteristike kvalitetne kafe
1. Uzgojena na nasadima u sjeni
Izvorne stabljike kafe koje su dospjele u nova topla staništa i zasađene na plantaže u većini slučajeva izgorjele su na suncu jer je biljci kafe za rast potreban hlad. Međutim, tokom vremena botaničari su razvili na sunce otporna stabla/grmove (grmolika biljka, kafa može narasti i do 10 metara kao pravo drvo). Oni daju i tri puta više kafe nego grmovi iz hlada, međutim često imaju negativan uticaj na okoliš.
S druge strane nasadi iz sjene, što je prirodan i tradicionalan uzgoj kafe, promovišu bioraznolikost jer biljka raste u prirodnom ekosustavu. Budući da na ovim grmovima izraste manje zrna kafe, i to sporije, aroma i hranjive materije u njima su koncentrisaniji. Kupite li ovakvu kafu, uživaćete u posebnoj aromi.
2. Organski uzgojeno
Kafa koja nije zaprašivana hemikalijama u sebi ne sadrži toksine. Pokušajte pronaći organski uzgojeno zrno, neke manje firme mogle bi vas iznenaditi kvalitetnom ponudom.
3. Zrno samljeveno netom prije upotrebe
Najbolja je svježe samljevena kafa. Kao i kod cijeđenja soka od povrća i voća, tako je i kod mljevena kafe, antioksidansi će nestati uništavanjem vanjskog sloja zrna. Ma koliko mislite da ste na vremenskom dobitku jer kupujete samljevenu kafu, koristi koje ćete imati pijući svježe samljevenu kafu nadmašuju bilo kakve uštede u vremenu.
Ako ne možete samljeti kafu svaki put prije nego je skuhate, potrudite se da barem imate zalihu za sljedeća tri dana, tako ćete barem donekle zadržati zdrave esencijalne materije koje nudi kafa.
Što još pridonosi kvaliteti kafe
Zaslađivač koji koristite takođe je bitan. Umjesto šećera pokušajte se naviknuti na organski med – kupite ga kod poznatog vam pčelara. Organski cejlonski cimet koji se kuva uz kafu može dati posebnu aromu. U kafu možete dodavati i organski prah od vanilije, sirovu čokoladu ili kakao prah.
Porijeklo kafe
Divlja biljka kafe potiče s područja etiopske visoravni. Od te biljke razvila se Coffea arabica, na koju danas otpada dvije trećine svjetske proizvodnje kafe. Arabica se uzgajala na Arapskom poluotoku već u 15. vijeku, a uprkos zabrani izvoza plodnog sjemena kafe, Nizozemci su početkom 17. vijeka prokrijumčarili mladice kafe i ubrzo nakon toga osnovali plantaže kafe na Cejlonu (Šri Lanka) i Javi (Indonezija).
