Danas je na Kosovu i dalje dilema da li je voda koju pijemo čista ili je kontaminirana.
Skoro polovina stanovništva Kosova koji koriste bunare nije nikada radila bio-hemijske analize.
Samo je polovina građana Kosova pod sistemom raspodjele vode, druga polovina koristi bunare ili ostale alternativne izvore pitke vode. Dok vlasti garantuju kvalitet vode, građani imaju sumnje, da li je voda šista ili kontaminirana.
Ovo pitanje je i dalje dilema na Kosovu, iz razloga što većina građana koja koriste bunare, nijednom nije radila bio-hemijske analize vode koju pije.
Nacionalni institut za javno zdravlje (IKSHP), je u kontinuitetu garantovao kvalitet vode. Prema regularnim analizama ovog instituta pitka voda iz javnog sistema vodosnabdevanja je u skladu sa nasim standardima.
Međutim sami poslanici u skupštini Kosova sumnjaju u kvalitet vode.
Time Kadriaj je potpredsjednica komisije za zdravlje. Ona kaže da kad god se pomene standard i kvalitet vode mediji pomenu Prištinu u kojoj je voda čista i pod konstantnom kontrolom nacionalnog instituta za javno zdravlje.
Ali ista stvar, prema njenim riječima, nije i u regionalnim centrima a još manje u ruralnim zonama.
“U regionalnim centrima nivo sigurnosti vode nije visok i ne zna se koliko puta šalju uzorke za analize. Voda koju piju u ruralnim sredinama tj. u selima nije pod kontrolom”, izjavila je Kadriaj.
Poslanica u skupštini Kosova kaže da se sa malom predanošću institucija mogu postići željeni rezultati u kvalitetu vode. Kadriaj kaže da trebamo edukovati građane kako da dezinfikuje svoje bunare, gdje se treba koristiti hlor, koliko puta se moraju uraditi analize, itd.
I poslanik Shaip Muja je izjavio da se voda treba kontrolisati, jer je osnovni uslov ljudskog života.
“Kao što imam informacije voda iz Batlave i Badovca je čista i njen kvalitet je garantovan, međutim tokom prolaska vode kroz cijevi pune azbestom može doći do kontaminacije, iz razloga što ove cijevi imaju kancerogena sredstva”, izjavio je Muja, bivši doktor zdravlja u Zaštitnom Korpusu Kosova.
Za razliku od gospođe Kadriaj, Muja je imao primjedbe na kompanije, prvenstveno na kvalitet ambalaže koju koriste. On kaže da kompanije za vodu još uvijek nisu podigli dovoljne kapacitete za proizvodnju vode, počevši od sistema čistoće pa do kvaliteta plastike za ambalažu.
“Agencija za hranu mora ugraditi evropske standarde jer je voda glavni sastojak našeg života. Ne mogu reći da je nečista, ali moram imati preventivnu zaštitu”, izjavio je on.
Faik Hoti je portparol ministarstva zdravlja, je izjavio da pitka voda stalno prolazi redovne testove i parametre koje daje IKSHP na redovan način.
Prema riječima Hotija, voda iz vodovoda i ona iz fabrika ispunjavaju standarde za piće.
“Sa ciljem spriječavanja raznih bolesti i epidemija koje mogu nastati kao posljedica neadekvatne vode za piće, IKSHP izvršava analize i vode iz bunara, dok voda iz fabrike prije no sto izađe na tržiste treba biti analizirana i ovjerena”, izjavio je on.
Sve u svemu, prema riječima Hotija nikada se ne smije isključiti mogučnost za mijenjanje vrijednosti vode, za razliku od nas evropska unija kao najveća ekonomska i politička zajednica je usvojila i aplicirala jedan veliki broj zakona koji čuvaju živote građana i prostor u kojem žive.
Da bi voda bila čista i ekološka, Evropska unija je definisala standarde koji se moraju implementirati u svim zemljama koje žele ulazak u uniju. Iz tog razloga Brisel je tražio od države kandidata da usklade zakonodavstvo sa EU-om poznatijeg kao Aki Komuniter.
Ali, gdje se nalazi Kosovo oko zakona o vodi ?
Iz ministarstva životne sredine i prostornog planiranja kažu:
“U principu, ministarstvo nastoji da održi i kompletira pravni osnov za zaštitu životne sredine. U slučaju vodosnabdjevanja, departament za vodu u ministarstvu je kompletirao zakonodavstvo za nadzor i zaštitu tog državnog blaga”, izjavio je Gzime Elshani, portparolka ministarstva životne sredine i prostornog planiranja.
Prema njenim riječima usvojen je i zakon o vodama na Kosovu koji za cilj ima da osigura održivi razvoj i korišćenje vodnih resursa, koji su neophodni za javno zdravlje, za zaštitu okoliša i društveno ekonomski razvoj Kosova.
Međutim, osim kvaliteta vode građani Kosova se suočavaju sa ogromnim restrikcijama vode, pogotovo ljeti zbog dispariteta između potrošnje i potražnje.
Tako da, kako je izjavila zvaničnica ministarstva, Vlada Kosova pokušava da zaustavi degradaciju rijeka i vodovoda u suštini.
Kosovo ima nekoliko akumulacionih povrsina (vještačka jezera), kao što su: Batlava, Gazivoda, Radonjić, Prelepnica i Badovac kao i niz malih jezera za navodnjavanje.
U budućnosti će Vlada Kosova planirati izgradnju oko 20 akumulacionih površina u Drelaju, Krstovcu, Move, Morini, Ripaju, Rečanu, Dragacu, Kremenati, Binci, Končulji, Firaju, Štimlju, Ceceljiji, Makovcu, Majancu, Vaganici, Mirac, Dobrosecu, Polatu, Bistrici.
U suprotnom, voda u svojoj najčistijoj formi je bez mirisa i ukusa i neophofna je za život.
Voda ima hemijsku formulu H2O što znači da se molekul vode sastoji od 2 atoma hidrogena i jednog kisika.
U nauci je voda poznata i kao univerzalni rastvarač kao i čista supstanca koje se može pronaći u prirodi u svim stanjima materije.
