Početna brojka bila je oko 64 nelegalna džemata. Shodno Izvještaju Rijaseta pregovaralo se sa njih 38. Priključenje Zajednici prihvatilo je 14, a odbilo 22 grupe.
Među njima ima onih iz Sarajeva, Zenice, te nelegalni džemati u Ošvama i Gornjoj Maoči. Na području Banjalučkog i Goraždanskog muftijstva nije registrovana nijedna grupa.
“Komentar da li su ti razgovori bili uspješni ili nisu ono što jeste bilo realizirano ja smatram da je uspješno, ono što nije – dakle, vrata Islamske zajednice kako ste čuli u ovom saopćeju su otvorena”, kazao je Ismail ef. Smajlović, direktor Uprave za pravne poslove Rijaseta IZ BiH.
Na pitanje šta će biti sa onima koji su odbili protokol Zajednice, rečeno je: “Dragi Bog to zna, oni odlučuju o tome”.
No, nije izvjesno da će o tome odlučivati samo oni.
Podsjećamo, državni ministar bezbjednosti Dragan Mektić kazao je da takvi ljudi činom odbijanja postaju problem države. Pojedini predstavnici nelagalnih džemata insistirali su razgovoru sa reisu-l-ulemom Kavazovićem.
Do tog susreta nikada nije došlo. Jedan od njih i Izet Hadžić iz sela Ošve kraj Maglaja.
“Ja ne želim da uđem u Islamsku zajednicu licemjerno zato što me strah jer se meni prijeti ubistvom, likvidacijom, hapšenjem, ne želim tako da Islamska zajednica ima Izeta Hadžića – nego želim da uđem sa ponosom i zaista ako stavim potpis da ta Islamska zajednica ima od mene koristi, a ne iz straha što će me neko hapsiti”, kazao je.
Obraćajući se članovima Sabora reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović kazao je da je Rijaset odgovorno reagovao.
“Na samom početku godine, a onda i sredinom jeseni dogodili su se teroristički napadi u Evropi i neki događaji kod nas su u javnosti okarakterizirani kao teroristički akti. Osjećali smo odgovornost i brigu za muslimane i odluči da se javno i nedvosmisleno zajedno sa Bošnjacima koji obavljaju političke i javne funkcije u našoj zemlji oglasimo izjavom kojom osuđujemo nasilni ekstremizam”.
U uvodnom govoru pred članovima Sabora IZ u BiH reisu-l-ulema je komentarisao određene javne istupe ljudi iz vrha Srpske pravoslavne crkve u Beogradu. Kazao je kako ohrabruju srpski nacionalizam i doprinose veličanju zločina i zločinaca čime otežavaju put pomirenja.
