Imovinski podaci premijera sa prostora bivše Jugoslavije po pravilu su šturi, a najšarenije podatke, pored Mila Đukanovića, crnogorskog premijera, javnosti je ponudila Alenka Bratušek, premijerka Slovenije.
Prema posljednjim podacima koje je Bratušekova dostavila prije nego što je početkom ove godine postala prva predsjednica vlade u istoriji Slovenije, a koje prenosi srbijanski Blic, prihodi i ušteđevina su navedeni do svakog evrocenta. To je i razumljivo, s obzirom na to da je prikrivanje prihoda koštalo vlasti njenog prethodnika Janeza Janšu.
Dio javnosti izrazio je sumnju u to da premijerka koja se vozi u „mercedesu A klase“, koji je 2010, kada je kupljen, vrijedio 14.700 evra, nema na bankovnom računu više od 10.000 eura.
Milo Đukanović prijavio je Komisiji za sprečavanje sukoba interesa mjesečnu platu od 940 eura, uz nekretnine i vlasničke udjele koje posjeduje u firmama. Za razliku od Bratušekove, Đukanović nije naveo nikakvu ušteđevinu u banci, iako je sredinom aprila prihodovao više od milion evra prodajom 2,55 odsto udjela u Prvoj banci, što nije objavljeno na sajtu Komisije za sprečavanje sukoba interesa.
Nikola Gruevski, predsjednik makedonske vlade, prijavio je umjetničke slike, i to 25 djela ukupno vrijedna oko 7.200 eura, a na sajtu Državne komisije za sprečavanje korupcije stoji i u kojim bankama ima platne kartice. Ivica Dačić, premijer Srbije, imovinsku kartu ojačao je deviznim dnevnicama.
Zoran Milanović, hrvatski premijer, kupio je na kredit stan od 127 kvadrata u Krajiškoj ulici u centru Zagreba, vrijedan 298.800 eura. Da bi olakšao otplatu, prodao je u prvoj imovinskoj karti navedeni porodični dvoetažni stan od 130 kvadrata, za koji je, prema podacima „Jutarnjeg lista“, dobio 170.000 eura.
Vjekoslav Bevanda, predsjedavajući Savjeta ministara BiH, uz mjesečnu platu od 1070 eura, prijavio je i automobil seat leon iz 2008. godine, kao i vlasništvo nad pola stana od 90 kvadrata u Mostaru. U banci ima 15.000 eura ušteđevine.