Da li se pravilno hranite? Da li kroz hranu unosite sve neophodne minerale i vitamine ili “zbog linije” izbjegavate neke vrlo važne namirnice? Uz korisne savjete nutricionista naučite osnovna pravila uravnotežene ishrane i prije nego što započnete s dijetom. Jer, tako ćete lakše istrajati i ostvariti željeni cilj.
Suprotno uvjerenju mnogih dama koje često drže dijetu, hljeb ne treba u potpunosti izbaciti iz ishrane. On je bogat složenim šećerima koji se sporo asimiluju, hljeb reguliše apetit i daje energiju. Osim toga, hljeb sadrži i vlakna, magnezijum i vitamin B koji organizam štite od kardiovaskularnih bolesti. Zato i hljeb treba da bude prisutan u svakom obroku. Ali kakav? Pri kupovini, radije uzmite tvrđi, kompaktniji hljeb od integralnih žitarica nego bijeli, vazdušasti hljeb koji sadrži manje vitamina i oligoelemenata.
Odmalena vam govore da je doručak najvažniji obrok u toku dana? Međutim, nutricionisti smatraju da ne treba da se po svaku cijenu trudite i primoravate sebe da svakog jutra, prije odlaska na posao ili u školu doručkujete. Radije sačekajte da ogladnite i tek onda doručkujte. Ako sebe primoravate da jedete čim ustanete, time remetite prirodne mehanizme kontrole apetita. Nutricionisti, naime, smatraju da doručak treba uzeti u prva tri do četiri sata nakon buđenja. Tako ćete smanjiti konzumiranje grickalica i slatkiša i održati tonus. Dakle, sačekajte da vam se otvori apetit.
Nema nikakvog razloga da ručak bude obilniji obrok od večere. Sami odaberite da li ćete više jesti u podne ili uveče, ali pri izboru hrane, za ručak dajte prednost povrću i namirnicama bogatim proteinima, a siromašnim mastima i ugljenim hidratima. Večera neka bude hrana bogata sporim šećerima koji pospješuju uspavljivanje.
Čak i kada držite dijetu, ne pretjerujte s konzumiranjem dijetalnih proizvoda jer većina njih ne uspijeva da utoli glad to djeluje frustrirajuće na organizam i tjera nas da jedemo više. Bolja navika je da konzumirate normalnu hranu ali u manjoj količini ili namirnice koje su prirodno manje masne (umjesto slanine uzmite šunku i nemastan sir…). Nikako ne koristite vještačke zaslađivače (aspartam ili saharin) jer mogu da stvore naviku na slađu hranu.
Znate li da nisu sve masti štetne, naročito ako ih konzumirate umjereno? One su izvor energije, učestvuju u izgradnji ćelijskih membrana, omogućavaju proizvodnju hormona i drugih važnih jedinjenja, utiču na proces varenja i pospješuju apsorpciju vitamina A, D, E i K. Masti treba da čine 30 do 35 posto ukupnog dnevnog unosa hrane, ali ih treba pažljivo birati! Ograničite unos zasićenih masti kao što su puter, stari sir, slatkiši, masno meso… jer one stimulišu taloženje lošeg holesterola.
Umjesto njih radije konzumirajte raznovrsne nezasićene masti koje se nalaze u biljnim uljima, ribi, sjemenkama suncokreta, orasima ili bademima, piše Ljepota i zdravlje.
