Kada smo bijesni raste nam krvni pritisak, od ljubomore ne možemo da spavamo, zbog čega nam slabi organizam, od stresa se dobijaju dijabetes i razna kardiovaskularna oboljenja.
O svemu tome smo mnogo puta slušali i čitali. Međutim, posljednjih godina razvila se posebna oblast medicine, psihosomatska medicina, koja se isključivo bavi istraživanjem kako raspoloženje utiče na zdravlje.
Razne studije utvrdile su da je uticaj raspoloženja na naše zdravlje kud i kamo veći nego što se do nedavno mislilo.
Svađa
Grupa američkih naučnika ustanovila je da kada se sa nekim svađamo, sami sebi podižemo krvni pritisak. Tako prouzrokovana hipertenzija kasnije se teško liječi i može uzrokovati dugoročne posljedice. Čak i poslije više sedmica nakon svađe, ako se sjetimo te neugodne situacije, pritisak nam ponovo skače.
Što se više i češće sa nekim svađamo, sve više povećavamo rizik da se razbolimo. Ako smo skloni svađama do te mjere da se sa nekim svakoga dana raspravljamo, negativni učinci po zdravlje su dvostruko veći. A zašto je to tako? Zato što dok svađa traje, pojačava se lučenje cikotina, tvari koje uzrokuju upalne procese u organizmu, artritis, dijabetes, kardiopatska oboljenja, pa čak i tumore.
Psihički pritisak
Stalan psihički pritisak je jako negativan za fizičko zdravlje. Stručnjaci sa Stanforda ustanovili su da ako mozak trpi konstantan pritisak dolazi do opstrukcije svih dugoročnih projekata, slabljenja pamćenja i preciznosti, brzog zamaranja i depresije. Višegodišnji, hronični stres ima za posljedicu rast nivoa glukoze i masnih kiselina u krvi.
Zato osobe koje su stalno pod stresom spadaju u rizičnu grupu da obole od dijabetesa i raznih kardiopatija. Pod stresom raste i nivo lošeg holesterola.
Ljubomora
Bez premca, ljubomora je negativno osjećanje koje se najgore odražava na naše fizičko zdravlje. Ustvari, ona obuhvata više negativnih emocija odjednom – strah, stres i bijes. Zato se od ljubomore pojačava lučenje adrenalina što uzrokuje nesanicu.
Nije dobro ni prikrivati osjećanja, jer potiskivanjem emocija takođe raste koncentracija adrenalina, srce ubrzano kuca i povećava se krvni pritisak.
Plač
Zanimljivo je da dok plačemo u znatnoj mjeri se oslobađamo negativnih emocija. Britanski naučnici tvrde da njih bukvalno izbacujemo iz organizma kroz suze.
Ako se uzdržavamo od plakanja bićemo još više ranjivi, jer nismo iskoristili način koji nam je priroda dala da se oslobodimo onoga što nam narušava imunološki sistem, moždanu aktivnost, pa čak i na probavu.
Zaljubljivanje
Kada smo zaljubljeni, u našem organizmu raste nivo faktora razvoja neurona (NFG) i to sa dužim efektima koji traju čak do godinu.
NFG obnavlja ćelije mozga, regeneriše nervni sistem i poboljšava pamćenje.
Smijeh
Kada se čovjek glasno smije, dolazi do opuštanja mišića i opada lučenje hormona stresa, pa samim tim i krvni pritisak postaje stabilan. Stručnjaci sa američkog univerziteta Maryland utvrdili su da smijeh smanjuje rizik od srčanog udara, jer umanjuje posljedice stresa. Odgovarajuća doza smijeha je poput tjelesnih vežbi – sagorijeva kalorije i dovodi do aktiviranja više od 400 mišića.
Da zaključimo, smijeh stopira lučenje kortizola i epinefrina, hormona koji izazivaju stres; snižava nivo holesterola u krvi; umanjuje količinu loših proteina koji mogu uzrokovati aretrosklerozu; reguliše krvni pritisak i podstiče lučenje endorfina, hormona zaslužnog za dobro raspoloženje koji istovremeno ublažava bol. Zato nađite načina da svakoga dana priuštite sebi dovoljnu dozu smijeha, bar toliko možete učiniti za sebe i svoje zdravlje.
