Istraživanje je temeljeno na principu meta-analize, analizi svih dosadašnjih relevantnih studija na temu povećanja dječje inteligencije prehranom, ponašanjem roditelja te uticajem vrtića.
Također, ključni podaci korišteni su iz novoosmišljene baze podataka “Database of Raising Intelligence” koja sadrži informacije o djeci od rođenja do vrtićke dobi. Rezultati su temeljeni na podacima iz randomiziranih kontrolnih studija koji se odnose na zdravu djecu. Objavljeni su u časopisu Perspectives on Psychological Science.
Autori studije su naveli šta može dovesti do povećanja koeficijenta inteligencije u djece:
• Uzimanje omega-3-masnih kiselina tokom trudnoće te davanje istih novorođenčadi u obliku dodataka prehrani. Također, konzumacija namirnica bogatih omega-3-masnim kiselinama dovodi do povećanja koeficijenta inteligencije od 3.5 boda
• Upisivanje djeteta na tečaje u obrazovne ustanove dovodi do povećanja koeficijenta inteligencije od 7 bodova
• Interaktivno čitanje (čitanje gdje roditelj navodi dijete da sudjeluje u tom procesu) podiže koeficijent inteligencije za 6 bodova no autori studije nisu uočili povećanje koeficijenta u djece starije od 4 godine
• Upisivanje djece u vrtić također podiže koeficijent inteligencije za više od 4 boda te ukoliko dijete u vrtiću uči strani jezik povećanje se očituje kroz 7 bodova
Autori studije zaključuju kako kompleksnost okoline utiče na kognitivne sposobnosti djece povećavajući njihov koeficijent inteligencije. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se uočila povezanost između prehrambenih navika te podizanja koeficijenta inteligencije.
