Nezaposlenost je jedan od izazova koje Kosovo prati godinama. Zvanični podaci govore da je nezaposlenost posljednjih godina sa 43 pala na 27 posto, iako sindikalci tvrde da je ta cifra mnogo viša.
Tokom 2012. nezaposlenost je iznosila 30 posto, isto toliko i 2013, a 2014. 35 posto. Nakon toga je uočen pad.
Vjeruje se da je između 25 hiljada i 30 hiljada starijih od 18 godina svake godine aktivno za rad, ali radno tržište otvoreno je za najviše 6.000 lica godišnje.
Na osnovu podataka kosovske Agencije za statistiku, trgovina, proizvodnja, građevinarstvo i obrazovanje zapošljava više od polovine zaposlenih na Kosovu. Privatni sektor smatra se najvećim poslodavcem, ali je istovremeno to i sektor gdje se najviše krše prava radnika. Vjeruje se da oko 220 hiljada lica zaposleno je u privatnom sektoru.
Izvještaj Svjetske banke ukazuje da je na Kosovu tokom 2016. uočen privredni rast od 3,6 posto, a da su očekivanja da će ove godine on iznositi 3,9 posto.
Privredni rast je doprineo otvaranju velikog broja radnih mjesta tokom 2016. Ali, uprkos tome, Banka preporučuje da Kosovo mora privredni rast da učini znatno zavisnijim od visoke produktivnosti kod kuće i veće konkurentnosti u inostranstvu, kako bi se rješilo istorijsko pitanje visoke stope nezaposlenosti.
Na nezaposlenost i nedostatak stranih investicija svakako utiče krhka politička situacija, česti izbori, te nedostatak vladavine zakona.
Na pragu prijevremenih, parlamentarnih izbora 11. juna, Ismail Kastrati, bivši direktor kosovske Privredne komore, buduću vladu upozorava da ekonomski razvoj od tri do pet posto ne može da snizi stopu nezaposlenosti.
„To ne može da apsorbira ni nove generacije koje čekaju na posao, a kamoli ostale koji maratonski čekaju na neko radno mjesto“, kaže on.
Kako ističe, za ublažavanje nezaposlenosti potreban je ekonomski rast od preko sedam posto.
„To je moguće samo putem investicija u proizvodnji. Ali, Kosovo se suočava sa brojnim problemima, a glavni problemi su vladavina zakona, korupcija, ekonomski kriminal i bezbjednosna situacija. To plaši strane investitore, uključujući i našu dijasporu. Napredak u tim oblastima treba da bude prioritet svake vlade i svakog kandidata za premijera“, kaže Kastrati.
Strane investicije na Kosovu su posljednjih godina u padu. U toku prošle godine, direktne strane investicije iznosile su 220 miliona eura, što je za 100 miliona manje nego u 2015.
Svjetska banka ukazuje da je Kosovo na 63. mjestu po pitanju zaštite investitora.
Kako ocjenjuje Arian Zeka, direktor Američke privredne komore, politička nestabilnost za strane investitore znači i nedostatak stabilnosti u zemlji. Iako je, kako kaže, prošla vlada ostvarila ekonomski rast, ona nije uspjela da kreira više radnih mjesta i pored toga što su radna mjesta bila glavna obećanja tokom kampanje 2014.
„Uglavnom su političke teme dominirale agendom“, navodi Zeka.
Neke od atraktivnijih industrija za strane investitore smatraju se agrobiznis, rudarstvo i minerali, kao i oblast tehnologije.
