Kada je prije dvadesetak dana Švicarska odustala od politike ograničavanja rasta franka u odnosu na euro i u očaj gurnula milione dužnika diljem Europe, malo je ko znao da se upravo ovakav scenarij godinama predviđao, i to u doktorskoj disertaciji Thomasa Jordana, predsjednika upravnog odbora Švicarske narodne banke.
Paradoksalno je da je Jordan ovaj rad i teze koje su se pokazale izuzetno tačnima objavio još prije dvadeset i jednu godinu, u vrijeme kad euro u stvarnosti još nije ni postojao te u trenutku kad je Europska unija brojila samo 12 članica.
Ovaj švicarski ekonomist, ali i prvi čovjek njihovih državnih financija, predvidio je 1994., u vrijeme kad je pisao svoj doktorat na temu “Emisijska dobit, deficiti, zaduživanje i europska monetarna unija”, kako će najveći problem buduće eurozone predstavljati različita razina zaduženosti njenih pojedinih članica.
Zapitao se tada i je li doista moguće razdvojiti novčanu i fiskalnu politiku. Vodeći njemački poslovni časopis Handelsblatt navodi da bi primjerak ovog rada, koji ima tristotinjak stranica i čuva se u sveučilišnoj biblioteci u Bernu, trebao biti sastavni dio literature svakog političara koji se kani baviti državnim financijama.
Ovaj tekst toliko je, naime, precizan u svojim dugoročnim predviđanjima da su navedeni čak i aktualni “bolesnici” eurozone, za koje je već tada Jordan znao da će pokleknuti u sustavu monetarne unije.
‘Za europsku monetarnu uniju trenutačno dolaze u obzir samo Njemačka, Francuska, Velika Britanija i Luksemburg. Ostale zemlje nisu za to spremne’, piše u Jordanovu radu. Idući korak dalje, vrlo je jasno naveo i koje su buduće problematične članice eurozone, kao što je naveo i razloge zbog kojih će pojedine zemlje opterećivati europsku monetarnu uniju. Tako su kao problematične države upitnog gospodarstva i financijske politike jasno navedene Belgija, Irska, Italija, Grčka, Španija i Portugal.
‘Italija i Grčka morat će uložiti veliki napor kako bi uopće stabilizirale zaduženost. Španiju i Portugal, s druge strane, očekuje veliki rast zaduženosti ako uđu u eurozonu. Problem leži u emisijskoj dobiti koju ostvaruje svaka država pri emisiji svoga novca. Španija i Portugal tu dobit danas ostvaruju, no na nju neće moći računati’, tvrdio je 1994. današnji prvi bankar Švicarske.
Zapanjujuće je koliko je tačno prije više od dva desetljeća Jordan prognozirao današnje probleme. Bilo je, doduše, tu i promašaja. Velika Britanija nije u eurozoni, Francuska je u gospodarski prilično lošoj situaciji i na rubu je da postane problematična država.
Belgija pak danas nije pretjerano problematična iako ju je u disertaciji uspoređivao s Grčkom i Španijom. No, ostatak rada vrlo je tačan, kao da je pisan prije dvadesetak dana, a ne dvadesetak godina.
Jordan očito vidi daleko pa je pustio franak na slobodno tržište iako to šteti švicarskom gospodarstvu – najugledniji ekonomski analitičari predviđaju da će Švicarska 2015. završiti u recesiji s padom BDP-a od 0,5 posto.
