Ovi operativci počeli su planirati male napade kako bi testirali europski sigurnosni aparat, piše New York Times pozivajući se na transkripte s ispitivanja osumnjičenih i ostale dostupne im dokumente.
Ko je Tata
Ipak, lokalne vlasti zanemarile su upozorenja i planove terorista, opisujući ih kao izolirane slučajeve, a nisu se potrudile niti provjeriti njihovu vezu sa „Islamskom državom“.
Tako su zanemarili i Reda Hamea, 29-godišnjeg kompjuterskog stručnjaka iz Pariza koji je u ISIL-u bio svega sedam dana prije nego li je dobio instrukcije za teroristički napad u Francuskoj.
Njegova francuska putovnica i računalne sposobnosti učinile su ga idealnim kandidatom za posebnu grupu unutar ISIL-a, koja je sve više dobivala na važnosti unutar ove terorističke organizacije, i koja je bila fanatično posvećena razaranju Europe.
U samo nekoliko dana naučio je kako pucati iz automatske puške, baratati granatama, a pohađao je i ubrzani kurs za korištenje enkripcijskog programa TrueCrypt.
Pomagač, kodnog imena ‘Tata’, odveo je Hamea na tursku granicu i savjetovao ga da izabere laku metu, pobije čim više civila, a taoce drži do dolaska oružanih snaga koji će ionako od njih napraviti mučenike.
Ova grupa bila je opsjednuta napadima na Europu barem dvije godine prije smrtonosnih napada u Parizu i Bruxellesu.
Vlasti sada priznaju da su se znakovi terorističkog djelovanja u Europi mogli vidjeti već početkom 2014., no nisu radile ništa po tom pitanju.
‘Nisu se ti ljudi odjednom okupili u zadnjih šest mjeseci’, kaže Michael T. Flynn, penzionisani general, koji je vodio obavještajnu agenciju unutar američkog Ministarstva obrane između 2012. i 2014. ‘Planirali su napade na stranom tlu još od 2012. kad su se naselili u Siriju’, kaže Flynn.
Hame je uhićen u Parizu prošlog avgusta prije nego li je uspio stupiti u akciju, a vlasti tvrde da je ‘Tata’, Hameov mentor, bio Abdelhamid Abaaoud, belgijski operativac koji je odabrao i trenirao brojne borce poslane po Europi, a sam se vratio u Pariz kako bi osobno nadgledao napad.
Ostali iz Abaaoudove skupine također su stajali iza napada u Bruxellesu, te napada u pariškim predgrađima prošle sedmice.
‘Tamo je kao u tvornici’, rekao je Hame policijskim službenicima u Francuskoj nakonhapšenja.
‘Isključivo su posvećeni napadima na Francusku, ili negdje drugdje u Evropi’, rekao je istražiteljima Hame.
Veći dio 2012. i 2013. džihadistička skupina koja će postati Islamska država, ISIS, ISIL, ili IS kako ih još zovu, utvrđivala je položaje u Siriji.
Čak i kada je skupina počela agresivno regrutirati strance, posebice Evropljane, političari na vlasti u Americi i Evropi i dalje su na njih gledali kao na manji ogranak al-Qaide.
Jedan od prvih dokaza da Islamska država postaje važan ‘igrač na terorističkoj sceni’ dogodio se 3. januara 2014. u 12:10 kada je grčka policija zaustavila taksi u gradu Orestiadi, nekih sedam kilometara od turske granice.
U taksiju je bio 23-godišnji francuski građanin Ibrahim Boudina, koji se vraćao iz Sirije. Pretragom prtljage, policija je našla 1.500 eura, i gotovo 1.700 dolara, te knjigu na francuskom ‘Kako napraviti bombu u ime Alaha’.
No, Grci su ga ipak pustili, tvrdi New York Times , pozivajući se na dokumente iz istrage.
Kasnije će kod Boudine naći improviziranu bombu, kakva je kasnije korištena u napadima u Parizu i Bruxellesu.
Prvi Europljanin u ISIL-u
Ono po čemu je Boudina važan jest podatak da je upravo on bio prvi Evropljanin koji je otputovao u Siriju kako bi se borio na strani Islamske države.
Uz Boudinu stići će još 21 borac koji će nakon obuke biti vraćeni u Europu s namjerom da prouzroče masovna ubijanja.
Poput ostalih ubica iz Pariza i Bruxellesa, i oni su bili s francuskog govornog područja – većinom građani Belgije i Francuske, uključujući i neke imigrante iz bivših francuskih kolonija poput Maroka.
Kasnije su uhapšeni diljem Italije, Španjolske, Grčke, Francuske, Turske i Libanona.
Nakon napada na židovski muzej u Belgiji u kojem je ubijeno četvero ljudi uhapšen je Mehdi Nemmouche, no belgijska tužiteljica Ine Van Wymersch nije vidjela vezu s teroristima te je zaključila da je djelovao sam.
‘Svi su signali bili tu’, kaže Michael S. Smith II, analitičar koji je radio za američku Vladu, ‘samo je trebalo obratiti pažnju’.
Iako je Europa bili prvi cilj, ISIL je terorističke napade izveo i u Turskoj, Egiptu i Tunisu, ubijajući pritom najmanje 650 ljudi. Ubrzo se počela plesti mreža i oko ostalih sudionika pokolja u Parizu.
‘Abaaoud, poznat i kao Abou Omar, bio je mozak budućih napada na Evropu’, kaže Nicolas Moreau, francuski džihadist uhapšen prošle godine.
‘Napast ćemo vas u vašim domovinama’, obećao je tada Abaaoud i pozvao muslimane diljem svijeta na pokolj Evropljana, ‘pogotovo prljavih Francuza’.
Ubrzo su slijedili napadi po francuskim gradovima, dekapitacije i sve ostalo po čemu je tzv. Islamska država poznata.
Modificirana strategija al-Qaide
Stručnjaci za terorizam sada vjeruju da je strategija Islamske države bila prilagođena verzija one al-Qaide. Umjesto da planiraju veliki napad poput onaj 11. septembra na New York, odlučili su se na seriju malih, ili srednje velikih napada, usput koristeći i propagandu kao snažno oružje.
Koristeći i neke dijelove Auftragstaktika, borbene doktrine koja datira još iz 19. stoljeća i koju je koristila njemačka vojska, ISIL je počeo svojim zapovjednicima zadavati ostvarive ciljeve i vremenski okvir do kada ih moraju ostvariti, ali i ‘umjetničku’ slobodu kod izvršavanja.
Dva mjeseca prije napada u Parizu, Salah Abdeslam, kojeg se sumnjičilo da pruža logistiku džihadistima, zaustavio se u trgovini sjeveroistočno od Pariza kako bi kupio detonatore…
Prošlosedmični napadi u Bruxellesu mogli su završiti i gore, jer pretragom stanova napadača pronađeno je još materijala za pravljenje eksplozivnih naprava, i niko zapravo ne zna kakva je još veća katastrofa bila na pomolu.
