Evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Johanes Hahn ocijenio je da je situacija na zapadnom Balkanu i dalje krhka i da je trajno rješenje moguće samo u međunarodnim okvirima, odnosno unutar EU, a za Srbiju, u kojoj je veliki broj građana “emocionalno vezan za Rusiju” ističe da je strateški cilj članstvo u Uniji.
“Mi se, međutim, ne fiksiramo na datume pristupa. Govorimo o pristupnom procesu, a kojom brzinom zemlje napreduju zavisi od njih samih”, poručio je Han u izjavi bečkom dnevniku „Kurir“.
Što se otpora daljem prijemu zemalja u EU tiče, Hahn naglašava da je većina stanovništva država članica uzdržana, zbog čega je važno te ljude uvjeriti da nova članica ne predstavlja teret ili problem, već dobitak.
Zemlje koje žele da pristupe, prema njegovim riječima, moraju da ispune preduslove, pravni sistem mora funkcionisati, moraju biti mnogo atraktivnije kao mjesto za investicije.
Privrede država moraju, prilikom budućih prijema, biti ključni faktor.
“Zbog toga smo predložili zajedničko tržište za region zapadnog Balkana, sa slobodnim protokom roba i usluga, zajedničkim priznavanje sertifikata. To bi se moglo relativno lako sprovesti, bez da se mijenjaju ugovori, i bio bi prvi korak u evropsko zajedničko tržište. Moglo bi se stvoriti do 80.000 ukidanjem formalnih prepreka“, uvjeren je Hahn.
On je konstatovao ruski uticaj u regionu, posebno kada je riječ o geostrateškom razvoju.
S tim u vezi je pomenuo pristupanje Crne Gore NATO, što ne nailazi na dobar prijem u Rusiji.
“Pokušavaju stvarati određene probleme, ali to neće imati dugotrajne posljedice, jer 70 odsto investicija u region dolazi iz EU i biće ih još. Možda su u Srbiji brojni građani emotivno bliži Rusiji, ali strateški cilj Srbije je članstvo u EU i budućnost regiona je u Uniji“, podvlači Hahn.
Što se Turske on ističe da promjena Ustava, ako bude prihvaćena od stanovništva, znači dalje unazađenje demokratije.
“Ono što je važnije je primjena. Način primjene će odlučiti o tome kako će biti konačna ocjena od strane EU”, ukazuje on.
Hahn dalje kaže da ne može da se požali ka poštovanje sporazuma o izbjeglicama, ali upozorava da retorika zasjenjuje dnevni rad.
“Preporučujem našim turskim partnerima da pod hitno sprovedu „verbalno razoružanje“. Nećemo moći trajno raditi ako stalno dolaze prijetnje i neprihvatljive uvrede iz Turske, kao što su poređenja sa nacistima“, naglasio je on.
