Uoči objavljivanja izvještaji o napretku za sve zemlje zapadnog Balkana 29. maja, komesar Hahn je rekao da u tim dokumentima očekuje “mnogo dobrog i poneku kritiku”.
“Ali tu i tamo ima napretka. Također ima, neću reći nazadovanja, ali ima stagnacije. Naprimjer, može se kritički primijetiti da su aktuelni razgovori između Srbije i Kosova već mjesecima na ledu. Nadam se da nije do godišnjeg doba. Odnosno, još jednom ću ponoviti da se radi o evropskoj perspektivi obje zemlje, a obavezujući pravni dogovor između njih je ključan za evropsku perspektivu”, konstatovao je Hahn.
Uz podsjećanje da su njemačka kancelarka Merkel i francuski predsjednik Makron pokrenuli inicijativu kako bi podržali pregovore, novinare je zanimalo koja djelotvorna sredstva stoje na raspolaganju Evropskoj uniji da bi privoljeli obje strane na kompromis.
“Uvjeren sam da, kada bismo na primjer mogli da počnemo pristupne pregovore sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom – što ne znači da će te zemlje sutra biti primljene, jer to je višegodišnji proces koji zahtijeva još mnogo napora – da bi to bio najbolji podstrek za Srbe i Kosovare da ponovo sjednu za pregovarački sto. Ako mi to ne uradimo, onda će dvjema stranama nedostajati podstreka da ponovo sjednu za sto. Pri tom ono što bi konačno trebalo da postignu neće biti dočekano nekakvim velikim aplauzom ni u jednoj zemlji. To iziskuje mnogo hrabrosti dvoje aktera da sjednu za sto i rade na kompromisnom rješenju, koji od obje strane zahtijeva ustupke kako bi konačno došli do rezultata”, rekao je Hahn.
Na pitanje da li tu spada i vizna liberalizacija za Kosovare, ovaj evropski komesar odgovorio je da “u svemu tome ima i nešto više, a tu spada i pitanje vjerodostojnosti”.
Komentarišući stav kosovskog predsjednika Hashima Thacija da ne može doći do uspješnih pregovora bez SAD-a, Hahn je kazao kako postoje jasne međunarodne obaveze o tome kako bi ovi pregovori trebalo da teku.
“Naravno da je dobro kada postoji podrška važnih međunarodnih igrača, kada je međunarodna zajednica u tom smislu ujedinjena oko toga da obje zemlje, Srbija i Kosovo, dođu do pravno obavezujućeg sporazuma. Zato su SAD važne kao podrška. Ali, također, dovoljno je da se pregovori odvijaju u trenutnim strukturama, naime pod vodstvom visoke predstavnice, trenutno je to Federica Mogherini. I tome ne treba ništa dodavati”, mišljenja je Hahn.
Uz konstataciju da je Hahn prošle godine podržao ideju o promjeni granica između Kosova i Srbije, upitan je da li je to još moguće rješenje za normalizaciju odnosa između dvije zemlje.
“Dakle, ja nisam ništa drugo uradio osim što sam rekao da ne bi trebalo odmah proglasiti zabranu da se razmišlja. Ali, odmah sam jasno stavio do znanja da, šta god da na kraju dođe kao rješenje, to može biti samo rješenje koje neće ići na račun stabilnosti, mira i sigurnosti u regionu. Dakle, ne bi moglo da budu rješenja na račun treće strane”, naglasio je Hahn.
Prema njegovim riječima, prerano je davati bilo kakve izjave o onome o čemu se razmišlja.
“Dogovori koji bi trebalo da se zaključe između dvije države bit će sveobuhvatni, pitanje sigurnosti manjina bit će centralni element, jer i danas, a tako će biti i u budućnosti, veoma mnogo Srba živi na cijeloj kosovskoj teritoriji, a ne samo na određenom dijelu. Dakle, bit će tu mnogo dijelova slagalice i nadamo se da će to na kraju dati jednu prelijepu sliku”, zaključio je evropski komesar za proširenje u razgovoru za DW.
