Država sa najvećim brojem unesrećenih osoba koji su postali dio lanca trgovine ljudima je Mauritanija sa oko četiri posto stanovništva koje se može smatrati robovima. Iza njih slijede Uzbekistan, Haiti, Katar, Indija i Pakistan.
Zemlje sa najmanjim indeksom ropstva su Island, Irska, Luksemburg, Novi Zeland i Norveška, piše u izvještaju WFF-a.
Što se tiče našega susjedstva, tu “prednjači” Srbija sa procijenjenih 25.800 žrtava ropstva koje trenutno borave na njenoj teritoriji. U Hrvatskoj živi 15.300 žrtava ropstva, slijedi BiH sa 13.800, dok je u Crnoj Gori oko 2.200 žrtava modernog ropstva.
Evropska unija nije bez svog udjela u neriješenim problemima trgovine ljudima. Bugarska, Češka i Mađarska imaju najveći broj robova na svojim teritorijama. Tri države zajedno, smatra WFF, imaju više od 100.000 žrtava ropstva.
U odnosu na prošlu godinu, broj žrtava modernog ropstva povećao se za 20 posto. Trgovina ljudima je “unosan” posao, a kroz njega se obrne oko 25,5 milijardi eura godišnje.
Moderni oblici ropstva najčešće uključuju prisilni rad i seksualno roblje, ali i djecu prisiljenu na rad i prisilne brakove.
