Iako je starenje prirodan proces, starenje određenih dijelova tijela “prije reda” može upućivati na postojanje određenih bolesti i stanja koja je potrebno liječiti kako bi starija dob prošla u što manjoj boli.
Određene starosne promjene karakteristične su za svaku dob, a veća odstupanja upućuju na prijevremeno starenje.
Promjene u leđima i zglobovima
OD 30 DO 50: Normalna je povremena bol u vratu ili leđima, ukočenost u leđima nakon vožnje autom dva sata, bol u nogama nakon pola sata šetnje i potreba da ustanemo već nakon sat vremena sjedenja.
Za ovu dob nije uobičajena intenzivna bol u zglobovima nakon nošenja vrećica s namirnicama te sjedanje ili ustajanje iz niskog auta s poteškoćom ili neugodom.
– Bilo koji od ovih simptoma može biti znak da vaši zglobovi ili leđa imaju znakove preranih degenerativnih promjena – upozorava dr. Tim Allardyce iz britanskog Udruženja za osteoporozu.
Kaže kako uzrok tih promjena može biti ozljeda ili su nastale kao rezultat sjedilačkog načina života. Također, pretilost povećava rizike nastanka osteoporoze za 15 puta.
Provjerite svoje držanje ako puno sjedite, a svakako se posvetite redovnom kretanju. Ulažite u posebno oblikovane tenisice koje će rasteretiti vašu kralježnicu, hodajte ili lagano trčite, a zglobove možete zaštititi posebnim medicinskim steznicima.
OD 50 DO 70: Normalno je osjećati bol i probadanje prilikom saginjanja, bol u leđima nakon dugog sjedenja i ukočenost u nogama nakon šetnje u trajanju od pola sata.
Nisu normalni bolovi u zglobovima koji uzrokuju buđenje usred noći, teško okretanje vrata, poteškoće pri sjedanju, kao i intenzivna bol u leđima ili kuku koja ne prolazi. Budući da nakon 50-e mišići, ligamenti i tetive tijela nisu tako čvrste, počinje njihovo jače oštećenje.
Vježbe fleksibilnosti su ključne za održavanje tijela u urednoj kondiciji, koja je nužna za svakodnevni život. To se osobito odnosi na one s više problema, a koji bi svakako trebali posjetiti liječnika i otići na sistematski pregled. Također, postoje brojni dokazi da riblja ulja djeluju protuupalno na zglobove, pa se tako sprečava i bol te neugodan osjećaj.
IZNAD 70: Normalna je bol u koljenima prilikom silaska niz stepenice, potreba za odmorom nakon 15 minuta hoda, preferiranje višeg sjedala naspram nižeg te podupiranje prilikom ustajanja ili hodanja. Kratko disanje već kod kratkih šetnji nije normalno kao ni nesposobnost za dizanje bilo kakvih predmeta te ustajanje uz nečiju pomoć.
Simptomi se mogu umanjiti ponajprije vježbama mišića nogu kako bi se olakšalo podizanje. Mišići nogu vrlo su važni za samostalan život jer sprečavaju padove, a bez njihove pomoći nemoguće je uopće se kretati. Također je važno piti puno vode, koja će pomoći stanicama da lakše funkcioniraju.
Koliko dobro pamtimo?
OD 30 DO 50: Normalno je zaboraviti imena ljudi, broj telefona, zametnuti ključeve, mobitel ili novčanik. Posve je neuobičajeno za ovu dob izgubiti se na poznatom mjestu, ne prepoznavati lica, boje, oblike i riječi te stalno pronalaziti stvari na mjestima na kojima ne stoje.
Mozak se smanjuje s godinama, a do 80-ete izgubimo oko 15 posto mozga. Iako su problemi s memorijom u ovoj dobi rijetki, ako postoje mogu biti prvi znakovi rane demencije.
– Ako ne koristite svoj mozak, on gubi svoje vještine. Zbog toga je vrlo važno baviti se aktivnostima koje ga stimuliraju, bilo čitanjem, rješavanjem križaljki ili nečim drugim – kaže dr. Morrison.
OD 50 DO 70: Zaboravljanje dogovorenih sastanaka i stvari po koje smo krenuli, normalna su pojava za ovu dob. No nije normalno tražiti kafu, a da nismo svjesni da smo je tražili ili zaboraviti bliske ljude. To mogu biti znakovi bolesti senilnosti poput Alzheimera.
Vježbanje je dobar način sprečavanja degenerativnih promjena na mozgu, a američko je istraživanje pokazalo da šetnja od 40 minuta nekoliko puta nedeljno stimulira hipokampus, dio mozga zaduženog za sjećanja.
IZNAD 70: Češće epizode zaboravljanja normalne su za dob od 30. do 70., no nije poželjno zaboraviti čaj na štednjaku, otključati vrata ili ugasiti plin.
– Problemi s pamćenjem javljaju se kod pet posto populacije u dobi iznad 65 godina, a kod 80-godišnjaka se javljaju u 20 posto slučajeva – objašnjava Morrison.
Mozak je potrebno što više aktivirati, a za to je u ovoj dobi dovoljno razgovarati s drugim ljudima. Kod oboljelih od dijabetesa tipa 2 vrlo je važno redovno provjeravati razine šećera, jer oni imaju dvostruko veći rizik od demencije.
Zubi – skrivamo ih ili se rado smiješimo?
OD 30 DO 50: Normalno su mrlje na zubima, mali gubitci cakline ili povremene upale zubnog mesa. No ispadanje zuba, bol u čeljusti i redovne upale zubnog mesa te blijedih desni znakovi su upozorenja.
Budući da s godinama naši zubi postaju mrljasti, a zubna se caklina lomi (što može ubrzati konzumiranje čaja i vina te pušenje) potrebno je zaštiti desni od paradentoze. Škripanje zubima javlja se kao posljedica stresa i može biti znak preranog starenja zubi.
Istraživanja pokazuju da su ljudi u kondiciji generalno zdravi te da imaju 40 posto manje šanse za razvoj infekcija desni koje mogu dovesti do oboljenja zubi.
OD 50 DO 70: U ovoj je dobi normalno povlačenje desni, obojenje zuba osobito u blizini desni i gubitak pokojeg zuba. Nije normalno da su zubi jako žuti i da se mogu micati prstima. Ukoliko možete vidjeti korijen zuba u blizini desni, vrlo je vjerovatno da će on ispasti, a sve se zubne bolesti mogu spriječiti dobrom higijenom, zdravom prehranom te redovnim posjetama zubaru.
IZNAD 70: Normalna je potreba nadogradnje zuba, stavljanje krunica i implantanata, više mrlja po zubima i lakše lomljenje zubi. Ono što nije normalno je intenzivna bol u ustima, koju mogu uzrokovati suha usta, a nastaje kao posljedica lijekova, osobito onih za srce, tlak i depresiju. Kod suhih usta mogu pomoći određeni sprejevi i gelovi na bazi propolisa.
Kondicija – drugi kat je prvi test
OD 30 DO 50: Normalno je biti blago zadihan nakon hodanja po stepenicama na treći kat, ali nije normalno hvatati zrak nakon tri kata, osjećati glavobolju, mučninu, vrtoglavicu i kratak dah pri manjim naporima.
Budući da se srčani mišić svake godine smanji za 0.3 grama, to utiče na sposobnost srca da opskrbljuje tijelo krvi. To može rezultirati visokim tlakom i srčanim problemima, a najbolji lijek za lošu kondiciju i brzu zadihanost je redovno vježbanje.
OD 50 DO 70: Normalna je umjerena zadihanost pri penjanju na dva kata stepenicama bez stanke, no nije normalna vrtoglavica tokom stajanja, jer može upućivati na lošu cirkulaciju, pa i kardiovaskularnu bolest.
– Vrtoglavice se javljaju zbog sužavanju arterija u tijelu i njihove nemogućnosti da se brzo prilagode na promjenu u količini krvi – kaže dr. Tom Crisp, specijalist za sportsku medicinu.
IZNAD 70: Normalna je umjerena zadihanost nakon dolaska na prvi kat i vrtoglavica prilikom stajanja na nogama zatvorenih očiju dulje od 10 sekundi.
Nije normalno da čovjek ne može obaviti ova dva zadatka i tada bi odmah trebao potražiti pomoć liječnika. Nužno je da čovjek i u starosti ostane aktivan, jer je to ono što ga održava pokretnim i zdravim.
Uši – vrlo bitan faktor za svakodnevni život
OD 30 DO 50: Normalne su poteškoće u razumijevanju glasa ukoliko je prisutna snažna buka u pozadini. Nije normalno naprezati se kako bi čuli razgovor u umjereno bučnim prostorijama, kao što je restoran. Gluhoća povezana sa starenjem uzrokovana je prekidom malih stanica dlaka u unutarnjem uhu, a ključnu ulogu u tome igraju i geni, pa to ne bi trebao biti problem prije 50-ih.
Jedan od razloga preranog gubitka sluha je izlaganje buci, što čini preko 70 posto ljudi. Ukoliko se u mladosti štiti sluh, manje su šanse da će se on s vremenom drastično oštetiti, kažu liječnici.
IZNAD 50: Normalna je umjerena nagluhost, slabiji sluh na jednom uhu i povremeno zujanje u ušima. Nije normalno da tinitus (šum u uhu) prati jako loš sluh i nemogućnost razabiranja polovice tuđih riječi. Tinitus u jednom uhu u rijetkim slučajevima može upućivati na tumor unutarnjeg uha. Ukoliko vam liječnik preporuči slušni aparat nikako ne treba odgađati s njim kako se sluh ne bi dodatno pokvario.
Oči – ogledalce, ogledalce, vidim li te najbolje?
OD 30 DO 50: Normalno je otežano čitati sitna slova. Zamagljen vid s ponekom točkom i potreba za jačim svjetlom kod čitanja je odstupanje i može upućivati na razvoj mrene. Rizični faktor za loše zdravlje očiju su i genetika te pušenje.
OD 50 DO 70: Normalno je ono što s 30 nije bilo normalno, no nije normalno da takvo stanje potraje i pred očima se pojavljuju ravne linije. One mogu biti znak makularne degeneracije, koje neliječene mogu rezultirati sljepilom. Oštećenja vida treba na vrijeme uočiti redovnim pregledima, a i smanjiti naprezanje očiju ukoliko je to moguće.
IZNAD 70: Suhe oči, stalno suzenje i zamagljen vid su normalne pojave. No vidjeti velike mrlje u vidnom polju ili privremeno oslijepiti nikako nije uobičajeno i može upućivati na postojanje mrene.
