Stručnjaci za zaštitu okoliša sumnjaju da je suša pogoršana krčenjem šuma i klimatskim promjenama.Vodostaj druge po veličini rijeke u Južnoj Americi, nakon Amazone, najniži je od 1944. godine.
Rijeka Paraná predstavlja izvor pitke vode za 40 miliona ljudi, a izuzetno je važna za komercijalnu plovidbu i ribolov. Suša u regiji uzrokovala je niski vodostaj, a ribari su gotovo spali na prosjački štap, javlja BBC.
Stručnjaci za zaštitu okoliša sumnjaju da je suša pogoršana krčenjem šuma i klimatskim promjenama. Paraná je dugačka 4.880 kilometara i protječe kroz jugoistok Brazila, Paragvaj i Argentinu. S rijekom Urugvaj čini zajednički estuarij koji se naziva Rio de la Plata. To je najveće prošireno riječno ušće na svijetu.
– Paraná je najveće, biološki najraznolikije i najvažnije močvarno područje u Argentini, izjavio je geolog Carlos Ramonell za AFP.
U južnom Brazilu, gdje izvire rijeka Paraná, posljednje tri godine bilježi se ispodprosječna količina oborina. Zbog toga je protok rijeke opao s prosječnih 17.000 kubičnih metara u sekundi na samo 6.200.
Niski vodostaji uzrokuju probleme u proizvodnji energije jer hidroelektrana koja se proteže rijekom između Argentine i Paragvaja radi sa samo 50% kapaciteta. U srijedu je potpredsjednik Brazila, Hamilton Mourão upozorio da bi suša mogla dovesti do ograničenja električne energije u Brazilu.
Niski vodostaj otežava transport roba brodovima jer se oni ne mogu natovariti do kraja u slučaju da dođe do nasukavanja.
Paraná je ključni plovni put za prijevoz žitarica, a loša situacija mogla bi natjerati izvoznike da razmotre korištenje kopnenih ruta.
