Dvadesetpeti novembar se obilježava kao Dan državnosti BiH, u znak sjećanja na Prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a (Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja), u Mrkonjić Gradu, 1943. godine, gdje je donesena odluka o obnovi državnosti BiH. Antologijski, istorijski zaključak sa tog zasjedanja glasi: „BiH nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska i muslimanska i hrvatska, zbratimljena zajednica u kojoj će biti osigurana puna ravnopravnost svih Srba, Muslimana i Hrvata.“
Mnogi analitičari ocjenjuju da se radi o najdirektnijem programu antifašističke borbe i opredjeljenosti za zajednički život u miru i slobodi. „Evropa se na tome gradi i zato je ZAVNOBiH još uvijek živ“, kaže politički analitičar Esad Bajtal.
„ZAVNOBiH ne pripada istoriji, istorija pripada njemu. Pripada mu budućnost jednog načina življenja, koji nema alternative – zajedništvo, sloboda, pravda, istina. Zar ima nešto iznad toga?! Nema. A dogodio se paradoks, da je ta ista Evropa, gledala kako se ovdje u krvi, u suzama ruše principi na kojima se ona danas izgrađuje. Što se tiče domaćih političara, ZAVNOBiH koji je učinio BiH zemljom na najljudskiji mogući način, danas se negdje ignoriše, a tamo gdje se obilježava to se ponekad čini čak i licemjerno. To rade oni koji se uporno pozivaju na njegove tekovine, a istovremeno mijenjaju imena ulica, škola, trgova onih ljudi koji su se borili i izborili za ZAVNOBiH i njime donijeli BiH ovakva kakva je. Eto, zar to nije paradoksalno?“ pita se Bajtal.
Već godinama, 25. novembar se ne priznaje u Republici Srpskoj, odakle Milorad Dodik uporno ponavlja da „ne postoji ni dan, ni datum državnosti BiH“. Uostalom, poznat je po izjavama da BiH nije država, da će se raspasti i da je to kreacija koja ne može uspjeti.
U ovom entitu, kao praznik se slavi 21. novembar, dan parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma kojim je uspostavljena Republika Srpska.
Do sada se 25. novembar obilježavao djelimično u dijelu Federacije gdje živi i većinsko hrvatsko stanovništvo. Nakon što je predsjednik HDZ-a i predsjedavajući Predsjedništva BiH, Dragan Čović prije nekoliko dana izjavio da neće prisustvovati svečanoj akademiji koja se tradicionalno održava u zgradi Predsjedništva, sasvim sigurno da će bojkot biti još veći. Čović je izjavio da je član Predsjedništva Bakir Izetbegović „samoinicijativno uputio poziv za obilježavanje, te da je predlagao da se 25. novembar obilježi nekoliko dana prije ili poslije“. Kasnije je zvanično potvrđeno da Čović tog dana neće biti u BiH.
Već tradicionalno, srpski članovi Predsjedništva BiH, a to je u ovom mandatu Mladen Ivanić, takođe ne priznaju 25. novembar kao praznik odnosno Dan državnosti BiH.
Pa ipak, ovaj dan će u subotu biti obilježen na Bobovcu, srednjovjekovnom središtu bosanskih vladara odakle će biti upućena poruka o kontinuitetu postojanja Bosne i Hercegovine.
Nekoliko nevladinih organizacija, među kojima su Bošnjačka zajednica kulture “Preporod”, Asocijacija nezavisnih intelektualaca “Krug 99”, Hrvatsko narodno vijeće (HNV), Srpsko građansko vijeće (SGV), Kongres bošnjačkih intelektualaca,već tri godine podsjećaju na značaj 25. novembra 1943. godine, kao dana obnove bh. državnosti.
„Bobovac je jedno od najvažnijih bh. mjesta gdje izvire državnost, gdje BiH počinje i mjesto kojem se vraćamo“, izjavio je predsjednik “Preporoda” Senadin Lavić.
Marinko Pejić, predsjednik Hrvatskog narodnog vijeća u BiH (HNV) je poručio : “Tog dana kada budemo na Bobovcu, vratićemo se makar u mislima u period iz 1943. godine i period Kulina bana i dobrijeh dana, što bi se reklo. Ovo je lijep primjer da pokažemo i vladajućim strukturama da se mogu zajednički obilježavati datumi, koji su važni za sve koji žive u BiH. Mene žalosti pojava da se ove godine u Predsjedništvu BiH nisu mogli dogovoriti da zajednički obilježe dan, to je katastrofa. To je veći razlog za nas iz udruga iz civilnog društva da se više angažujemo oko toga i primjerom pokažemo omladini kako treba”, rekao je Pejić.
Deklaracija ZAVNOBiH-a , koju su te ratne 1943. godine potpisali njegovi vijećnici, direktan je manifest borbe protiv fašizma i zato bi morao biti trajni dokument BiH, smatra predsjednik SABNOAR- a, dr Bakir Nakaš.
„Te antifašističke vrijednosti, na neki način u samom svom korijenu imaju toliko širine, da su za mene više demokratske nego sadašnji procesi koji se oglašavaju kao procesi demokratskih dešavanja i jačanja civilnog društva u BiH, zatim u Evropskoj uniji i u svijetu. Antifašizam kao pojam, kao proces, kao ono što u suštini daje osnovno opredjeljenje konceptu odnosa prema društvu, prema etici, prema moralu, bio je neupitan u svakom pogledu. Neupitan bi bio u svakom pogledu i kod svih partija i stranaka koje žele da stvaraju novo civilno društvo zasnovano na antifašističkim principima. Naravno, one krajnje desne snage, one će uvijek biti na strani fašizma i danas ga proklamuju. Iz tog razloga se moramo vraćati na principe antifašizma“, navodi Nakaš.
To što se na cijelom prostoru BiH ne obilježava Dan državnosti, Esad Bajtal komentariše ovako:
„To je diverzija civilizacijskog odnosno necivilizacijskog tipa s obzirom da ZAVNOBiH ima vrhunske vrijednosti zajedništva, jednakosti i kako se nekada govorilo – bratstva. Neću se sada vraćati bratstvu ali, ZAVNOBiH je BiH učinio najviše moguće ljudskom zemljom i ne vidim zbog čega se u nekim njenim dijelovima gazi“, kaže Bajtal
Ipak, povom 25. novembra održaće se brojni programi kojim će se osvježiti sjećanja na istorijske odluke s malog dijela slobodne teritorije, u to vrijeme Evrope okovane fašizmom. Na drugoj strani, bh. političari će i od ovog datuma praviti svoje političke poene.
Uzalud, sa svih strana svijeta bh. građanima stižu čestitke. Jedna je predsjedavajućem bh. Predsjedništva, Draganu Čoviću stigla i od američkog predsjednika Donalda Trampa.
Na svečanoj akademiji u zgradi državnog Predsjedništva okupiće se brojne diplomate i predstavnici međunarodnih organizacija da iskažu svoje poštovanje prema istorijskim odlukama ZAVNOBiH-a. A tamo će biti samo jedan član Predsjedništva – Bakir Izetbegović.
Mladena Ivanića neće biti u skladu s negovim već poznatim stavom da BiH nema Zakon o državnim praznicima, a Dragan Čović će biti na službenom putu.
Za prazničnu atmosferu ipak se pobrinula Uprava grada Sarajeva, iz koje je najavljeno postavljanje velike zastave BiH, dimenzija 6×12 metara, na jarbolu u blizini releja Hum iznad Sarajeva.
