Dugo vremena smatrali smo da je za ljudski organizam optimalno piti osam čaša vode dnevno, ali najnovija istraživanja preporučuju više – devet za žene i 13 šalica za muškarce. No ta se računica ne ograničava nužno na vodu, već uključuje i kafu, čaj, sokove, ostale napitke i hranu, piše Huffington post. Čak dvije trećine ljudske mase sadrži vodu, a osim što pospješuje izlučivanje otpadnih tvari iz organizma, voda pozitivno djeluje na imunološki sistem te kognitivne sposobnosti.
Kada je i kako pravilno uzimati?
1. Vjerujte žeđi
Žeđ je najbolji pokazatelj dehidriranosti organizma. Počinjemo je osjećati kada je tijelo na dva posto dehidriranosti, a to je postotak koji nije opasan za zdravlje. Ipak, služi kao alarm koji ne treba zanemariti kako žeđ ne bi prerasla u stanje koje će dovesti do promjene raspoloženja i umora.
Ljudi koji žive i rade u toplijim krajevima, kao i oni koji uzimaju lijekove poput diuretika moraju konzumirati više vode negoli prosječne osobe. Kako znati kad je dovoljno? Jednostavno, provjerite urin. Ako je blijed poput limunade, sve je u najboljem redu. Ako je žut poput jabukovače, povisite unos tekućine u organizam.
2. Kada je potrebno više
Određene bolesti i zdravstvene tegobe kao što su groznica, povraćanje, proljev te infekcije mjehura zahtijevaju veći unos tekućine. S druge strane, zatajenje srca ili bubrega, jetre i nadbubrežne bolesti traže ograničen unos tekućine. Potrebno je i paziti na konzumaciju soli jer prehrana koja obiluje natrijem traži više tekućine.
3. Lijekovi
Uzimanje mnogo lijekova bez dovoljno vode stavlja pritisak na bubrege čiji je zadatak uklanjanje otpada iz krvi. Većinom je riječ o lijekovima protiv bolova poput ibuprofena ili naproxena. Nakon njih potrebno je popiti veću dozu vode koja će eliminirati lijekove iz bubrega.
4. Alternativna hidratacija
Iako je voda najvažniji, nije jedini izvor tekućine. Tu su i mnogobrojno voće te povrće koji sadrže visoku koncentraciju vode pa i do 90 posto. Namirnice poput lubenice, mrkve, grožđa, krastavaca i špinata dobre su i zbog vlakana, vitamina te minerala. S druge strane, mnogi ljudi konzumiraju kafu, čaj, sokove i mineralnu vodu, ali u tom slučaju valja biti oprezan zbog šećera.
5. Je li flaširana voda kvalitetnija?
Ne postoje dokazi koji potkrepljuju tvrdnju da je voda iz boce kvalitetnija od one iz slavine. Štoviše, procjenjuje se da je oko 25 posto vode u bocama u stvari porijeklom iz slavina!
6. ”Više” nije nužno i bolje
Postoji poremećaj pijenja previše vode. On u ekstremnim slučajevima može biti opasan po život jer razina natrija u krvi postaje razrijeđena što dovodi do bubrenja stanica. Tzv. ”trovanje vodom” može dovesti do glavobolje, umora i razdražljivosti. Najčešće se javlja kod maratonaca i profesionalnih sportaša.
7. Voda i glad
Naša tijela dobro čitaju mnoge znakove, ali ponekad nisu u stanju razlikovati glad i žeđ. Ljudi znaju misliti da su gladni jer u trbuhu ne osjećaju sitost. Ponekad pak piju vodu pa glad nestane. Stručnjaci savjetuju da popiju čašu vode kad osjete glad. Ako ona i nakon nekoliko minuta ne prolazi, onda osjećaj nije bio lažan.
