Oduvijek se tvrdi kako tjelesna težina najviše ovisi o ravnoteži između unosa i potrošnje kalorija. Nedavno je ova pretpostavka došla u pitanje s otkrićem nekih novih faktora koji bi mogli uticati na tjelesnu težinu.
Primjerice, istraživanja su pokazala da ljudi koji spavaju manje od 6 ili više od 8 sati dnevno imaju povišen rizik od povećanja tjelesne težine. Faktori koji utiču na tjelesnu težinu mogu se pojaviti i prije rođenja. Bebe majki koje u trudnoći nisu pazile na kvalitetnu prehranu imaju veći rizik od prekomjerne tjelesne težine kasnije u životu.
Što se tiče unosa kalorija, nedavna je studija pokazala kako unos šećera značajnije povećava rizik od pretilosti u osoba s genetskom predispozicijom za debljanje. Druga je studija pokazala kako prehrana sa smanjenim unosom masti smanjuje RMR (Resting Metabolic Rate – metabolička potrošnja tokom odmora) više od prehrane sa smanjenim unosom ugljikohidrata, međutim u dugoročnim istraživanjima pokazalo se kako nakon dvije godine primjene nema značajnije razlike.
Kako ovi faktori utiču na težinu neovisno o kalorijama?
Moguće je da utiču na procese metabolizma ili na hormone, no važno je imati na umu širu sliku i ne kalkulirati previše s njima. Primjerice, postoje rasprave oko toga uzrokuje li kukuruzni sirup s visokim udjelom fruktoze značajnije povećanje tjelesne težine od očekivanog s obzirom na njegovu kalorijsku vrijednost, no bez obzira na zaključak, kalorijska vrijednost i količina sirupa koja se konzumira puno više utiču na težinu od nekih drugih faktora.
Kada bi ljudi mogli promijeniti neke od spomenutih faktora, primjerice paziti na količinu sna, mogli bi i bolje kontrolirati svoju tjelesnu težinu. No, prvenstveno je važno imati na umu kako je pravilna prehrana, koja uključuje i pravilan unos i količinu kalorija, zajedno s tjelesnom aktivnošću najučinkovitija u reguliranju tjelesne težine i dugoročnom unapređenju zdravlja.