Adil Kulenović, predsjednik “Kruga 99”, kazao je da je politika izolacionizma najrazornija za državu i društvo, ako je to stanje izbor dominantnih vlasti, političkih vladajućih struktura.
“Toliko je primjera u historiji koji su doveli do nestanka i carstava i monarhija ali i etničkih grupa. Decenijsko zaustavljanje slobodnog protoka ljudi, roba, ideja, nauke i znanja između Kosova i BiH, jedinstven je primjer na evropskom tlu psihopatologije ključnih političkih ličnost i pripadajućih velikodržavnih struktura motivisanih dubokom mržnjom prema drugim političkim zajednicama i državama”, pojasnio je Kulenović.
Smatra da nacionalne manjine moraju biti mostovi povezivanja i saradnje.
“Politika izolacionizma osuđena je na historijski neuspjeh”, dodao je Kulenović.
Uvodničar Nuhija Tairovci, predsjednik BZK Preporod na Kosovu i glavni urednik Radio Gore, osvrnuo se na status Bošnjaka na Kosovu, odnosno na ono dokle su stigli u ostvarivanju svojih prava.
“Bošnjaci su nakon rata konstitutivan narod. Postoji obrazovni sistem na bosanskom jeziku od predškolskog do univerzitetskog nivoa. Pravo na jezik u sredinama u kojim živi veći broj Bošnjaka, tri garantirana zastupnička mjesta u parlamentu Kosova, i još mnogo toga. Dakle, Bošnjaci, odnosno bošnjački zastupnici su se sami izborili za vitalna prava dostojna življenja. Nažalost, država BiH u ovom pravcu nije imala nekog značajnijeg udjela”, pojasnio je Tairovci.
Kako je kazao, Bošnjaci su za sebe osigurali prava, a BiH im u tom pogledu nije pomogla.
“Ali nije bilo ni potrebe. Verbalna podrška bi bila više nego dovoljna satisfakcija svima koji daju doprinos u očuvanju svijesti po nacionalnom identitetu. Što se tiče Kosova, možemo reći da smo zadovoljni statusom kao i pravima koje imamo. Ono što nam najviše nedostaje jeste podrška institucija ili barem predstavnika Bošnjaka u institucijama države BiH”, rekao je Tairovci.
Kada govorimo o odnosu BiH prema Kosovu, računajući da na Kosovu živi više desetina hiljada Bošnjaka, Tairovci je stavio akcenat na to da je “vizni režim pogodio isključivo Bošnjake i Bosne i Kosova”.
Elmir Karadži, magistar, doktorant na Fakultetu političkih nauka u Sarajevu, kazao je da u vrijeme kada se države i društva sve više otvaraju i imaju potrebu da razvijaju i jačaju bilateralne odnose, dvije balkanske zemlje, BiH i Kosovo, i dalje su van tih tokova.
“Strogi vizni režim uz primjenu mjera reciprociteta, stvorila je izolacionistička politika. Stiče se dojam kao da BiH i Kosovo imaju neki neriješeni politički problem koji se vuče stoljećima iako ova dva prijateljska naroda nikada nisu imali ozbiljnih međusobnih sukoba, čak šta više Bosanci, odnosno Bošnjaci i Albanci imaju tradicinalno dobre odnose”, istakao je Karadži.
Emilija Redžepi, predsjednica Nove demokratske stranke (NDS) i zastupnica u Skupštini Kosova u više saziva, smatra da je jako bitno da institucionalna povezanost BiH i Kosova bude jača i da bh. politička elita Bošnjaka u BiH pokaže više interesovanja za Bošnjake na Kosovu.
“Prošlo je 20 godina od završetka rata na Kosovu i mi se sami borimo za svoja prava štiteći interese naše zajednice, onako kako znamo i umijemo. Nemamo jasnu podršku naše matične države kao što imaju Srbi na Kosovu, Albanci…”, istakla je Redžepi.
Kako je kazala, potrebna im je svaka vrsta pomoći – stručna, akademska, usavršavanje stručnih kadrova…
Novinar u RTK i pjesnik Mustafa Balje smatra da je veoma važno težiti, afirmisati, produbljivati saradnju preko nižih oblika povezivanja.
“Inicijative trebamo pokretati odozdo, a ne s vrha koji je za sada nedostižan. Uskraćeno nam je elementarno ljudsko pravo – sloboda kretanja, ne možemo do svojih najbližih i prijatelja, a živimo u globalnom svijetu koji ukida granice”, naglasio je Balje.
Sahit Kandić, aktivista civilnog društva i predstavnik BKZ Kosova, kazao je da Kosovo koristi sve potencijale, imaju jaku i bogatu dijasporu koja dobro lobira za nacionalni interes.
