Evropska unija, Rusija, Kina, SAD, Turska – svi koriste trgovinu i politiku kako bi učvrstili utjecaj na Balkanu – piše austrijski “Standard”.
Rusija ne želi da Makedonija uđe u NATO – zbog toga nastoji da podrije historijski sporazum Grčke i Makedonije o rješenju spora u vezi s imenom. Makedonski premijer Zoran Zaev nedavno je objavio da su grčki biznismeni, simpatizeri “ruske stvari”, pokušali podmititi ljude da izazovu nasilje u Makedoniji. Službenici Ruske ambasade u Atini čak su pokušali novcem privoliti političare, poslovne ljude i monahe na Atosu da djeluju protiv rješenja spomenutog spora u vezi s imenom. Atina je u julu protjerala te diplomate, nakon čega se i Moskva pokušala otarasiti grčkih diplomata. Atina je poslije toga povukla ambasadora iz te zemlje, piše “Standard”.
– Podsjećamo naše ruske prijatelje da nijedna zemlja na svijetu neće tolerirati pokušaje: a) podmićivanja državnih činovnika; b) podrivanja njene vanjske politike i c) miješanja u njene unutrašnje stvari – navodi se na sajtu grčkog ministarstva vanjskih poslova.
Ambivalentan stav SAD
Analiza investicija i odnosa pokazuje da su države jugoistočne Evrope odavno duboko povezane sa EU, pri čemu je i dalje najjači politički utjecaj Zapada. Mnoge zemlje, međutim, nisu u EU, a Rusija pokušava iskoristiti taj vakuum da bi ostvarila utjecaj iz geopolitičkih razloga. Direktor Centra za jugoistočnu Evropu na Univerzitetu u Gracu Florijan Biber (Florian Bieber), s tim u vezi, kaže da su to omogućili nedostatak angažiranja EU i ambivalentan stav SAD.
– Rusija koristi slabost drugih – kaže Biber.
Rusko djelovanje u Grčkoj, međutim, također svjedoči o sve većoj nervozi Moskve, smatra on.
– U slučaju implementacije sporazuma Grčke i Makedonije i normalizacije odnosa Srbije i Kosova, Rusija bi izgubila važne adute. Ostala bi im još samo Bosna za izazivanje nevolja.
U Bosni i Hercegovini se to ometanje odavno i prilično snažno osjeća. Putinov najbolji vazal na Balkanu je predsjednik bosanske partije SNSD Milorad Dodik, koji čini sve da spriječi integraciju države u NATO ili EU. Dodik koristi svaku priliku da posjeti lidera Kremlja. U januaru je odlikovao nacionalističku rusku bandu na motorima “Noćni vukovi”, a u Banjoj Luci se navodno gradi srpsko-ruski kulturni centar – piše “Standard”.
U Bosni i Hercegovini je, međutim, aktivna i turska vlada. Preko medija kao što su “Stav, “Faktor” i novinska agencija “Anadolu”, provode hajku na pristalice propovjednika Fetulaha Gulena (Fetullah Gülen). Pod pritiskom Turske, škole njegovog pokreta, pale su pod upravu američkog fonda, a predsjednik najveće bosanske partije SDA Bakir Izetbegović ionako joj je u potpunosti predan. Prilikom najnovije posjete turskog predsjednika Sarajevu u maju Izetbegović je izjavio da je Erdoana (Recep Tayyip Erdogan) poslao “Allah”.
Otmica na Kosovu
Turska u BiH finansira, prije svega, obnavljanje džamija i vrši kulturnopolitički utjecaj. Međutim, Kosovo sa svojim slabim državnim strukturama, još je podložnije utjecaju Ankare, piše austrijski list. Turska obavještajna služba u martu je otela u Prištini šest turskih državljana bliskih Gulenovom pokretu Hizmet. Biber, međutim, smatra da je Turska toliko zaokupljena sobom “da rasipa mnogo energije na kampanju protiv Gulena, čime je faktički izgubila utjecaj u regionu”.
“Jaki ljudi” poput Putina ili Erdoana, smatra on, međutim, prije jačaju autoritarnu vlast i korupciju, nego demokratiju i otvorenu privredu na Balkanu.
Kina, koja se ekonomski intenzivno angažira, vidi region u prvom redu kao faktor koji treba da joj omogući ulazak na zapadnoevropsko tržište. Bez direktnih stranih investicija se može, ali ne i bez infrastrukturnih projekata.