Izraelski premijer se izvinio Turskoj za smrt devet njenih aktivista u raciji izraelske mornarice na flotu koja je dopremala pomoć u Gazu. Time je otvoren put unapređenju odnosa dvije zemlje, pišu njemački listovi.
List Neue Osnabücker Zeitung piše da je riječ o izmirenju bez gubljenja ugleda:
„Približavanje Izraela i Turske nije došlo sasvim iznenada. Ono se u proteklim sedmicama polako naziralo, daleko od pažnje medija. Naprimjer, kada je Turska zamolila da dobije dozvolu za izgradnju jedne bolnice u Pojasu Gaze i kada je Izrael to, kao i isporuku građevinskog materijala, odobrio. Ova gesta ulila je nadu da bi se odnosi između dvije zemlje mogli normalizirati.
Hladno doba koje je nastupilo prije tri godine, nakon izraelske vojne intervencije na humanitarnu flotu koja je bila na putu prema Gazi, odjednom je otoplilo. Istina je da u prilog izmirenju nisu išle česte izjave turskog premijera Redžepa Tayyipa Erdogana u kojima je Izrael označavao kao terorističku državu. Ipak, manje poznatiji primjeri, poput zahtjeva za izgradnju bolnice, pokazuju da Turska zna da dobri odnosi sa Izraelom donose prednosti.
Izvinjenje izraelskog premijera Benjamina Netanjahua za vojnu intervenciju na tursku flotu sada Erdoganu nudi šansu da bez gubljena ugleda, krene novim diplomatskim putem. Da bi u tome uspio, neophodno je da turski premijer ubuduće više kontrolira svoje izjave“, piše Neue Osnabrücker Zeitung.
Korigovana greška
Njemački komentatori se ove subote (23.03) bave i pokušajima kiparske Vlade da nađe rješenje za izlazak iz krize. Westfälischen Nachrichten naglašavaju:
„Kipar se ovog vikenda mora pokrenuti ili dozvoliti da ga pokrene Brisel. Solidarnost je dobra ali samo zu vjerodostojan plan spasa. Ako Kiprani i dalje budu zatvarali oči pred stvarnošću, biće pritisnuti zu zid. To je rizična igra sa vatrom na čijem kraju stoji izlazak iz eurozone“, piše list Westfälischen Nachrichten.
Die Süddeutsche Zeitung“ piše:
“Nakon sedam dana žustrih debata, odluka o mogućem uvođenju bankovnog depozita za štediše ponovo je tema pregovora. Najkasnije sada bi svim sudionicima trebalo biti jasno da bez pristanka na tu mjeru neće biti programa za pomoć Kipru. Kako bi se na pravedan način podijelio teret, u interesu svih je da pristanu na prinudni depozit ali samo za štediše koje na bankovnim računima imaju preko 100 hiljada eura. Spasioci Kipra su prošlog vikenda napravili grešku odlukom da oporezuju i male štediše ali su tu grešku korigovali. Sada bi trebalo spriječiti bankrot Kipra, piše Süeddeutsche Zeitung.
