„Izložbeni projekt posvećen je jednom desetljeću novije hrvatske povijesti za koje se smatra da je bitno odredilo živote današnjih tridesetogodišnjaka i važno je da oni znaju tko su bili udarnici, pa pioniri i omladinci, važno je da doznaju zašto je Maršal postao dandy i zašto se trčala štafeta“, stoji u priopćenju Klovićevih dvora.
Izložba donosi rana djela velikana poput Tartaglinog portreta Tita u maršalskoj uniformi, Murtićeve Rijeke iz 1947., Augustinčićevog Nošenja ranjenika, Radauševe Partizanke ili Kata Pejnović Ksenije Kantoci. Za potrebe izložbe organizatori su iz spremišta Hrvatskog državnog arhiva izvukli više od pola stoljeća stare fotografije poput onih fiskulturnog sleta Hrvatske, prvomajskih parada, prvog kongresa AFŽ-a, a iz Beograda su stigle i fotografije Titovih prijema s velikim državnicima, poput onoga s carem Hajlom Selasijem. Na ekranima će se moći vidjeti uzbudljive isječke iz zaboravljene forme filmskog žurnala, kao i značajne audio materijale političkih govora i događanja koji su odredili povijest predmetnog razdoblja.
Izložbena priča kustosice Jasmine Bavoljak strukturirana je kronološki i tematski od dolaska partizana i uspostave vlasti, preko vremena obnove i izgradnje, radnih akcija, do Tita i njegove transformacije iz maršala u dandyja. Izložba broji 483 eksponata (više od 100 slika, crteža i grafika, preko 30 skulptura i reljefa, 250 fotografija, 20 filmova, više od 100 Titovih osobnih predmeta i odlikovanja, štafeta, knjiga, časopisa, novina, poštanskih marki, darova, satova, nakita i foto albuma) od kojih je 226 posuđeno iz Muzeja istorije Jugoslavije u Beogradu, a ostali materijal dolazi iz institucija širom Hrvatske. Moći će se vidjeti najneobičnije poklone, poput zubala koje su Titu poklonili zubari ili planinarske cipele dobivene od planinara. Izloženo je devet njegovih odijela, nakit, kravate i rukavice, a možda će se najuzbudljivijim činiti onaj najskuplji predmet – Augustinčićev maršalski znak od plemenitih kovina, javio je dopisnik agencije Anadolija iz Zagreba.
„Ova bi nas izložba trebala podsjetiti na dinamičnost i mnogostrukost procesa u poratnoj Hrvatskoj, s namjerom da pozornost skrene na tabue, prijelomnice i društvene impulse koji su mijenjali sadržaje povijesnog pamćenja, uvjetujući da neke stvari lako zaboravljamo, a nekih se drugih teško prisjećamo“, napisala je Jasmina Bavoljak, autorica koncepta u katalogu izložbe.
Izložba je ostvarena u suradnji s Muzejom istorije Jugoslavije iz Beograda i pod visokim pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske Ive Josipovića.