General Fynn ima šta da kaže i želi to da učini, ako okolnosti to budu dozvolile – riječi su kojima je advokat bivšeg savjetnika za nacionalnu bezbjednost Donalda Trumpa pokrenu opravu buru u Vašingtonu. Mike Flynn je spreman da progovori o vezama sa Rusijom ako se njegovi uslovi ispune, a njegov biši šef, predsjednik SAD jučer je zvanično podržao tu odluku iako mu gori pod nogama. Da li je Flynn nanio Trumpu najteži udarac do sada?
Na neki način da. Sve zavisi od toga šta Flynn ima da kaže od vezama sa Moskvom, ali jasno je da Trumpu čak ni pominjanje te teme ne ide u prilog.
Udarac za udarcem
Od izjava u kampanji u kojima je hvalio ruskog predsjednika Vladimir Putina, Trump je vremenom postao sve tiši i oprezniji kada govori o ruskom kolegi. Istraživanja javnosti (a poznato je da Trump kao čovjek iz medija vodi računa o tome) pokazuju da većina prosječnih Amerikanaca Rusiju i dalje doživljava kao najveću prijetnju, pa svakodnevni natpisi u medijima o vezama sa Moskvom, što samog Trumpa, što njegovih savjetnika, hakovanju izbora koje su navodno izvršili ruski hakeri i poslovnim vezama “Trump organizacije” sa ruskim oligarsima jačaju front protiv kontroverznog republikanca.
I ne samo da je tema nešto što bi Trump rado preskočio, već je i trenutak jako loš. Trump je doživio fijasko na dva predizborna obećanja za koje mnogi vjeruju da su ga i dovela u Bijelu kuću. Prvo je nekoliko saveznih sudija blokiralo njegovu zabranu ulaska migranata iz sedam pretežno muslimanskih zemalja u SAD, a onda je usledio još jači šamar – njegov prijedlog zakona, koji je trebalo da zamijeni Obamaker, povučen je sa dnevnog reda Predstavničkog doma Kongresa zbog nedovoljnog broja glasova među poslanicima njegove Republikanske partije.
Ako dobije imunitet i progovori šta tačno Flynn može da kaže? To i dalje nije poznato, iako su i Flynnove veze s Rusijom istraživali i FBI (a sada to čine nadležni komiteti Kongresa SAD) i mediji. Nekoliko informacija isplivalo je u javnost.
Fatalna Ruskinja
“O slučaju Mikea Flynna najviše je pisao “Wall Street Journal”. Taj list prvi je objavio priču o “fatalnoj Ruskinji” sa kojom se navodno viđao. Njeno ime je Svetlana Lohova. Studentkinja, koja je proučavala historiju ruskih specijalnih službi, jedno vrijeme radila u filijali ruske “Sberbanke” u Londonu gdje se Flinn navodno viđao sa njom 2014. godine. U to vrijeme on je bio direktor Obavještajne uprave Ministarstva odbrane SAD. Lohova i Flynn vidjeli su se, tvrdi list, na seminaru o bezbjednosti u februaru 2014. godine, a Flynnu je zamjereno što nije obavijestio svoju komandu o sastanku sa predstavnicom “tako neprijateljske države, kao što je Rusija”.
Flynnov predstavnik Price Floyd potvrdio je da je sastanak održan, ali je tvrdi da je bio slučajan i da se tokom njega nije dogodilo ništa loše, dok njen prijatelj David North tvrdi da su se vidjeli samo jednom i to baš na pomenutom seminaru i da su razgovarali 20 minuta u prisustvu dvije osobe.
Tu nije kraj Flynnovim vezama sa Rusijom. “Wall Street Journal” objavio je i da je Flynn sarađivao sa ruskim kompanijama, što je njegov bankovni račun uvećalo za ukupno 50.000 dolara. Na spisku firmi i kompanija sa kojima je sarađivao je i medijska kuća RT (bivša “Russia Today”) za koju se navodi da je Flynnu platila 33.750 dolara da u Moskvi 2015. godine održi predavanje o američkoj spoljnoj politici i obavještajnom radu, i aviokompanija “Volga-Dnepr”.
Godinu dana kasnije postao je dio Trumpovog tima, a tada ga je navodno istrage spasio Jeff Sessions, sadašnji državni tužilac SAD.
Turski agent
Prema pisanju “New York Timesa” Flynn nije imao tajne veze samo sa Rusijom, već i sa Turskom. Ovaj dil za Flynna bio je daleko profitabilniji. Čak desetostruko profitabilniji.
Flin je prikupljao informacije u SAD o opozicionom islamskom propovjedniku Fetulahu Gulenu (koga Ankara oputužuje za organizovanje puča u julu 2016. godine). List je naveo da su Flynna unajmili osobe koje žive u SAD, a porijeklom su iz Turske i blisko su povezene sa administracijom predsjednika Turske Redžepom Tajipom Erdoganom.
Kako je u Americi, prema zakonu o lobiranju potrebno registovati se kao lobista, mediji su provjerili i taj podatak i otkriveno je da je Flynn zaista bio registrovan kao turski lobista, a taj posao obavljao je i do predsjedničkih izbora u SAD u novembru prošle godine (i tokom kampanje).
“New York Times” podsjetio je i da je u članku za site “Hill” Flynn Gulena nazvao “radikalnim islamistom” i “crnom ličnošću”, osudio je to što mu je dozvoljeno da otvara škole u Americi od kojih zarađuje i najavio da je spreman da od “Turske napravi prioritet američke diplomatije”. Zanimljivo je da je tekst objavljen na dan izbora u SAD 8. novembra 2016.
Saradnju sa Turcima (konsalting kako je navedno) Flynn je naplatio je 530.000 dolara, što je i kasnije i sam prijavio nadležnim organima. Prethodno je obavijestio Kongres da je lobirao u ime jedne holandske firme, ali nije pomenuo svoj rad za tursku vladu kao što nalaže američki zakon. Portparol Bijele kuće, Sean Spicer je rekao da predsjedniku Trumpu nije bilo rečeno ranije za Flynnove veze sa vladom Turske.
Prije nekoliko dana i “CNN” bavio se ovom temom. U televizijskom intervjuu bivši direktor CIA James Woolsey rekao je da je lično prisustvovao sastanku 19. septembra prošle godine na kome je Flynn razgovarao sa nekoliko članova turskog parlamenta o načinima na koji mogu da isporuče Gulena Ankari (što je Erdogan više puta javno zahtjevao).
Flynn je jedan u nizu
Flynn je, kao jedan od predsjednikovih najbližih saradnika, u Bijeloj kući bio upućen u najosjetljivije razgovore i odluke u sferi spoljne politike, a direktno je učestvovao u razgovorima o mogućem ukidanju američkih sankcija koje je Rusiji uvela Obamina administracija. To govori u prilog potencijalnog sukoba insteresa, ali Trumpu problem predstavlja i to što je Flyn samo jedan u nizu saradnika koji se dovode u vezu s Rusima, uključujući glavnog državnog tužioca i ministra pravosuđa Jeffa Sessionsa, Trumpovog savjetnika i zeta Jareda Kushnera i njegovog nekadašnjeg šefa kampanje Paula Manaforta.
