Andrićeva skulptura nalazi se tek koji metar od skulpture još jednog bosanskohercegovačkog nobelovca, kemičara Vladimira Preloga, a podigli su ih mostarska Matica hrvatska te Hrvatsko kulturno društvo Napredak.
Spomenici, tj. torza Andrića i Preloga rad su akademskog kipara Zorana Jurića koji je pobijedio na javnom natječaju, a autor je i spomenika Stjepanu Radiću u Zagrebu. Na žalost, kriza i recesija su, kako to veli kipar, srezali početnu ideju o skulpturama cijelih figura, pa se Mostar sada diči sa spomenicima koji su nešto između biste i cijele figure.
Otkrivanje spomenika kao uvod u Četrnaesto Mostarsko proljeće, hvalevrijedni festival mostarske Matice hrvatske uveličao je i visoki gost iz Hrvatske predsjednik Ivo Josipović, dok se ministrica kulture Andrea Zlatar Violić predsjedniku pridružila tek na festivalskom koncertu dalmatinskih klapa u sjećanje na lani preminulog barda klapske pjesme Ljubu Stipišića Delmatu.
Tako je mostarska Matica uz Napredak, koji je početkom 20. stoljeća lucidno stipendirao i Andrića i Preloga, ispravila veliku nepravdu prema svojim nobelovcima koji u domovini i nemaju puno spomenika. Stoga ne čudi da je pozdravni brzojav poslao i predsjednik Akademije nauka i umjetnosti BiH Božidar Matić, ali čudi da je Federalna televizija u večernjim vijestima uspjela spomenuti da na klapskom koncertu nije bilo mjesta za predsjednika Federacije Živka Budimira, ali da nijednom riječju nije javnost obavijestila da od pravoslavnog Uskrsa 2012. godine Bosna i Hercegovina konačno ima novi spomenik književnom nobelovcu koji je svijet zadužio romanima kao što su “Travnička hronika”, “Prokleta avlija” ili pak “Na Drini ćuprija”. Sretna je okolnost da je uređenje samog parka financirao grad Mostar čiji je gradonačelnik Ljubo Bešlić uz predsjednika mostarske Matice Josipa Muselimovića i otkrio spomenik Andriću.