U ulici u jugoistočnom Rimu, ljudi pričaju niz jezika i dijalekata, od sjevernoafričkog arapskog do lokalnog rimskog slenga.
Prizemlje oguljene postratne zgrade udomljava „molitveni dom“.
Na muslimanski sveti dan, petak, vjernici prostiru serdžade po trotoaru i slušaju propovijed.
Zvanično priznate džamije u Italiji mogu se nabrojati na prste jedne ruke, ali ima mnogo nezvaničnih „molitvenih domova“ – više od 50 u Rimu.
Islam nije formalno priznat u Italiji, iako je najveća vjerska manjina u državi.
Dok druge religije imaju potpisan sporazum sa italijanskom državom, pokušaji da se postigne jedan takav za islam bili su nepotpuni. Kao rezultat, džamije ne mogu primati javne fondove, vjerski praznici i vjenčanja nisu priznati, i nema zakona koji reguliše molitvena mjesta.
U Italiji živi 2,6 miliona muslimana, nešto više od četiri posto populacije. Iako su većinom strani državljani, blizu milion njih su Italijani, ili po rođenju ili naturalizacijom.
Mesdžid u podrumu u Centocelli, tradicionalnom radničkom naselju i danas jedan od najmultikulturalnijih u gradu, prisutan je od 1993.
Već duže od dvije godine, suočava se s nesigurnošću u vezi budućnosti, nakon što su lokalne vlasti tražile od zajednice da adresira prekršaje regulativa gradnje.
Slični administrativni razlozi su dati da opravdaju zatvaranje najmanje osam drugih mesdžida i islamskih kulturnih centara u gradu, što je izazvalo proteste blizu Koloseuma, rimske znamenitosti, u oktobru 2016.
Postoji sada sve rašireniji osjećaj nesigurnosti među muslimanskim zajednicama širom Italije sa izborom nove vlade koju predvodi antiislamska, antimigraciona Liga i populistički pokret Pet zvjezdica.
„Ima više nesigurnosti jer nemamo ideje šta će ova vlada uraditi prema islamskoj zajednici“, rekao je Ben Mohamed, imam džamije u Centocelli, sjedeći za svojim stolom sa fotografijom džamije Al-Aksa iza njega.
„Tokom izborne kampanje, Salvini je rekao da će on zatvoriti džamije, i da neće dozvoliti da se nove otvore. To možda jeste propaganda, ali postoji mentalitet iza tog“, dodao je Ben Mohamed. „Nema regulativa za molitvene lokacije, zakon ostaje neodređen i svaka ga općina interpretira na svoj način.“
„Vladin ugovor“ koji je doveo do upravnog dogovora između dvije stranke obećao je strožije kontrole i zatvaranje „iregularnih“ džamija, kao i uspostavljanje registra imama i provjera izvora finansiranja.
Tokom svoje izborne kampanje Matteo Salvini, ministar unutrašnjih poslova i zamjenik premijera izjavio je da je „islam nekompatibilan sa Ustavom“.
Kada je austrijski kancelar Sebastian Kurz zatvorio sedam džamija prošlog juna, Salvini je pozdravio ovu odluku i pozvao je na sastanak da diskutuju o zajedničkim strategijama.
‘Mi smo zabrinuti’
Tri mjeseca nakon izbora, Salvini je pokrenuo kampanju protiv spašavanja na moru, sprečavajući brodove da pristaju u italijanskim lukama ili spašene migrante da siđu s brodova, pokrenuvši diplomatsku krizu među državama EU-a u vezi migracije.
Između 2014. i 2017, više od 623.000 ljudi stiglo je u Italiju preko centralnomediteranske rute. Ali dolasci su već opali do kraja 2017, nakon italijanskog sporazuma sa libijskom vladom nacionalnog jedinstva uz podršku Evropske unije i UN-a.
Organizacije za praćenje rasizma upozorile su na poveznice između širenja stigmatizirajuće retorike prema migraciji i niza rasno motivisanih nasilnih napada koji su obično izvršavani na isti način proteklih mjeseci, među kojima je bar desetak pucnjava zračnim pištoljima.
UN-nova povjerenica za ljudska prava Michelle Bachelet rekla je u svom prvom govoru u ponedjeljak da namjerava poslati timove u Italiju i u Austriju da procijene situaciju.
„Na društvenim mrežama, poruke, Facebook stranice i grupe su sve agresivnije protiv migracije i islamske kulture“, rekao je Al Jazeeri Yassine Lafram, 32-godišnji nedavno imenovani predsjednik Unije islamskih zajednica u Italiji.
„Mi smo zabrinuti da te riječi mogu prerasti u postupke nekolicine ljudi. Ne zaboravimo da je bilo nasilnih epizoda protiv migranata uopće, kao i homofobnih incidenata, sve i ako nisu prepoznati kao takvi.“
Eksploatacija propagande
Lafram je rođen u Maroku, ali je odrastao u Italiji, gdje je nedavno naturaliziran kao građanin.
„Ne mislim da je Italija rasistička država“, rekao je on. „Mislim da postoje izjave koje bi neki političari mogli izbjeći, ali one se koriste nemilice da bi se eksploatisao određeni tip propagande.“
Kao i na drugim mjestima u Evropi, nasilni napadi na evropskom tlu u proteklim godinama, za koje tvrde da su izvršeni u ime islama, utjecali su na italijansku percepciju muslimanskih zajednica čak ako nijedan nije izvršen u Italiji.
Prema istraživačkom centru Pew, ispred Italije je samo Mađarska po negativnoj percepciji muslimana u Evropi, gdje 69 posto ispitanika kaže da nepovoljno gleda na muslimane.
Mišljenja o navodnoj „islamizaciji“ Italije mogu također biti oblikovana pogrešnom percepcijom fenomena migracija. Kako nezavisni istraživački institut Eurispes ističe, međutim, od pet miliona stranih državljana u Italiji, samo nešto više od 30 posto je muslimana.
To se obično prevodi u desničarsko protivljenje projektima lokalnih grupa za muslimanske zajednice.
U aktuelnoj debati u Bolonji, političari koji pripadaju Ligi i Berlusconijevoj stranci Naprijed Italija protive se sporazumu između islamske zajednice i lokalne administracije za zamjenu zemljišta na kojem bi muslimani izgradili prvu zvaničnu džamiju u gradu.
Slična kontroverza okružuje otvaranje dvije džamije i regularizaciju četiri neformalne u predjelu Milana.
„Želim znati ko plaća, ko se moli, na kojem jeziku, ko ulazi i ko izlazi“, rekao je Salvini u vezi ovog pitanja, dodajući da džamije „nisu prioritet“, ali da on namjerava kreirati komisiju da reguliše nova molitvena mjesta.
„Čekamo da vidimo kako će se stvari razvijati, koju će ulogu ova komisija imati“, rekao je Ben Mohamed u istočnom Rimu. „Da li će ili ne uključivati zajednicu.“
U obližnjem naselju Torpignattara, domu za veliku bangladešku zajednicu, znak jednog lokalnog mesdžida je izbrisan. Lokalci kažu da je tako već tri godine.
