Metoda popisivanja pingvina sastoji se prvenstveno u lokalizaciji njihovih kolonija pronalaženjem smeđih mrlja guana (pingvinskog izmeta) na bijelom snijegu.
Fotografije visoke rezolucije se nakon toga analiziraju kako bi se odredio broj prisutnih ptica. Istraživači navode da im je pri obavljanju tog posla najteže bilo otkriti tragove izmeta, dok je samo prebrojavanje ptica išlo prilično lako.
Oni se nadaju da će im satelitski pristup mapiranja omogućiti da dugoročno prate populaciju carskih pingvina.
Naime, klimatski modeli nagovještavaju pad broja pingvina ukoliko porast temperatura oko Antarktika dovede do erozije morskog leda, na kojem se ove životinje gnijezde i odakle kreću u potragu za hranom.
“Kako bismo znali je li klimatske promijene ugrožavaju opstanak carskih pingvina, moramo najprije znati koliko trenutno ima tih ptica i raspolagati metodologijom praćenja iz godine u godinu”, rekao je za BBC Peter Fretwell iz britanske misije na Antarktiku (BAS) koji je zajedno s kolegama pobrojao 595.000 carskih pingvina.
Carski pingvini čitav svoj život provode na Antarktiku. To je najviša i najteža vrsta pingvina. Odrasli pingvini su prosječne visine od 1,3 metara i težine između 20 i 45 kilograma.
