Žena koju su u najranijem djetinjstvu napustili roditelji, a zatim usvojili ljudi koji su je dugi niz godina zlostavljali, u mladosti je odlučila da okrene “novi list” a zatim bila primorana da se bavi prostitucijom, u želji da živi život poštene žene, završila je na ulici kako joj život ne bi oduzela kćerka koju je godinama bezuspješno čuvala od uticaja sekte, piše beogradski Telegraf.
Ona ističe da je u prošlosti bila dosta odvojena od kćerke u želji da zaradi što više novca kako bi mogla da joj priušti sve što ni sama nije imala u djetinjstvu. Uprkos tome, loši uticaji su pokvarili sve njene planove.
”Prije tri mjeseca sam se preselila u Beograd jer je kćerka pokušala da me ubije. Ovdje sam počela da radim u hostelu kao recepcionerka, gdje sam ubrzo nakon toga počela i da živim jer nemam gdje. U rođenoj kući mi je ugrožena bezbjednost, pa sam morala na ulicu”, kaže sagovornica i dodaje da joj poslodavci nisu posebno naklonjeni i da je u obavezi da radi tokom čitavog dana i to za samo 50 eura mjesečno.
Kako jedna nesreća često ne ide sama, sagovornica se prisjetila kako je sve počelo, pa je počela da priča o svom odnosu sa kćerkom i tome kako je sekta razorila njenu porodicu.
”Jedno jutro sam se spremala za posao, bilo je oko 5 ujutru kada sam primijetila da mi nema kćerke. Zatim sam zvala policiju da bih od veoma arogantnog policajca dobila odgovor: “Kakva ste vi to majka kada ne znate gdje vam je kćerka?!” i zatim mi je spustio slušalicu.
Pošto policija nije htjela da mi ukaže pomoć, odlučila sam da sama potražim kćerku i kako sam otvorila vrata, tako je ona naišla. Bila je obučena skroz u crno, kose ofarbane u crno, ušla je u kuću bez riječi, gurnula me sa vrata i zaključala se u sobu. Od tog trenutka, ona više nije ista. Bezbroj puta sam pokušavala da razgovaram sa njom i da joj pomognem ali sam bila nemoćna”, kaže majka problematične djevojke, pa nastavlja:
”Često je išla na groblje i bola krstove naopako, palila je svijeće za mrtve, često me je fizički napadala, slušala je veoma neobičnu muziku za koju sam kasnije čula da je to muzika koju sektaši slušaju prilikom svojih rituala”.
Uprkos svim ružnim riječima i nasilju koje je preživjela od strane rođene kćerke, V. D. sa mnogo nježnosti priča o svojoj kćerki.
”Moja kćerka je sada nepredvidiva, nikada ne znam kako će da odreaguje. Nekada je voljela životinje i malu djecu, a sada sve mrzi, jako je sebična i ništa je ne zanima osim novca. Nekada je bila odličan učenik, bila je jako lijepa i voljena djevojčica i onda se sve promijenilo preko noći. Da bih preduzela nešto, obratila sam se Centru za Socijalni rad ali ni oni mi nisu pomogli. Mislili su da pretjerujem i da su moji porodični problemi bezazleni”, kaže ona.
Ona je godinama pokušavala da pomogne kćerki, ali bezuspješno pa je nekoliko navrata bila u životnoj opasnosti.
”Jednom prilikom me je nožem ubola u stomak, jer joj je naređeno da me ubije. Mnogo puta me je tukla i nanijela mi ozbiljne tjelesne povrede. Sekta joj je ispirala mozak da mene ubije i da sam joj ja neprijatelj. Ukoliko mene ubije a ona umre od droge, sekta dolazi do kuće i svega što posjedujemo. Sekte rasturaju porodice i na taj način dolaze do nekretnina”, objašnjava unesrećena žena.
Nakon kraćeg vremenskog perioda otkako je zatražila pomoć, sagovornica je otkrila da se njena kćerka, pored dilovanja droge, bavi prostitucijom i da je navodno imala seksualne odnose sa nekim čelnim ljudima iz Centra za socijalni rad, kao i nekim načelnicima MUP-a.
”Dugo se bavila prostitucijom, što vjerujem da i danas radi. Sudija za prekršaje je spavao sa mojim djetetom i uvijek ju je štitio kada bi pravila prekršaje, kada bi tukla ljude ili kada bi bila privođena. Nisam imala od koga pomoć da zatražim, ipak je to mala sredina u kojoj se svi dobro drže.
Takođe sam doznala da jedan od socijalnih radnika koji je vodio naš slučaj ima seks sa mojom kćerkom i da je zbog toga štiti. Ja i moj muž smo pobjegli iz kuće u kojoj smo živjeli sa njom jer nas je u nekoliko navrata napadala sjekirom i otimala nam novac. Prijetila nam je i da će nas zapaliti na spavanju, pa smo procijenili da je najbjezbednije da pobjegnemo u Beogradu”, kaže V. D. i dodaje:
”Moja kćerka je stekla nadimak “torbarka-travarka” jer je dilovala marihuanu, a kasnije je krenula da radi i sa kokainom. U kući sam nekoliko puta pronalazila drogu, kasnije sam čula od ljudi da radi i sa nekim policajcima, a dokaz tome je njen snimljen razgovor sa jednim policajcem sa odjeljenja za krvne delikte”, kaže ona.
V. D. kaže da je njena kćerka do sada stekla dobra poznanstva i da ima dobru protekciju.
”Nekoliko puta kada me je tukla, dok sam ležala u lokvi krvi, ona je sa policajcima pušila cigaretu i smijala se. Takva situacija bi se završavala na moju štetu i bez ikakvog policijskog zapisnika ili pomoći” prisjeća se V. D. i kaže da nije imala pomoć policije ni posljednji put kada ju je kćerka napala sjekirom s ciljem da je ubije.
