Bio je zdrav, prav, a umro je u snu, rečenica je koju su, nažalost, mnogi dosad čuli. Ova sintagma sasvim plastično oslikava način na koji podmukla, lukava bolest, kako je pulmolozi zovu – “slip apnea”, koju karakterizira prestanak disanja u snu, može ubiti.
U pitanju je prestanak disanja tokom sna na više od 10 sekundi, kada nivo kisika opada u organizmu, zbog čega se pacijent budi, a da toga nije svjestan i ujutro se osjeća neispavano, loše, bez energije, depresivno…
Također, zbog “slip apnee” stradaju mnogi organi, a ta bolest dovodi i do pojave dijabetesa, gojaznost, ali i raka.
Branka Lazarević (60) iz Kragujevca tvrdi za “Blic” da je njen suprug Milovan umro od “slip apnee”. Prema njenim riječima, ljekari nisu prepoznali njegovu bolest, a imao je sve simptome.
– On je hrkao u snu. Dešavalo se da glasno hrče, a potom da se ne čuje ništa. Dok ne zaspim, znala sam da ga budim zbog toga što ga ne čujem po pet-šest puta. Preko dana je bio vrlo umoran. Mogao je da zaspi gdje god da sjedne. Taj umor i pospanost dešavali su mu se i za volanom. Kada bismo shvatili da će da zaspi tokom vožnje, tada sam ja preuzimala volan i vozila dalje. Jako se znojio po vratu, a bio je impulsivan. Vjerovatno od tog umora jer nije spavao – priča za “Blic” Branka.
Kako ona kaže, njenom mužu su ljekari prije 14 godina pronašli tumor na hipofizi, ali to nije imalo nikakve veze s ostalim simptomima.
– Stalno sam ga “vukla po ljekarima” zbog te hipofize. Na kraju, taj tumor se smanjio jer je bio hormonski zavistan. Ali to je druga priča. Tokom cijelog tog liječenja moga muža, iako je ukazao doktorima u Kragujevcu da hrče, da je umoran i da ima ostale tegobe, niko to nije shvatio ozbiljno. Čak nije bio ispitan na bolest “slip apnea”. Naša kćerka radi u bolnici u Francuskoj i zvala je oca da ode tamo na liječenje, da mu se da pumpica koju bi nosio noću. Rekla mu je i da će moći tako da živi narednih 20 godina bez umora, pospanosti, znojenja i čestog buđenja noću. Ne bi imao prestanke disanja tokom sna. On i tada to nije shvatio ozbiljno i nije ju poslušao – navodi ona i dodaje da bi ljudi morali da idu na liječenje koji imaju takve simptome jer je “slip apnea” vrlo podmukla bolest.
– Meni je odnijela supruga – kaže Branka.
Prim. dr. Tatjana Radosavljević, jedna od 15 stručnjaka u Srbiji koja liječi “slip apneu”, navodi za “Blic” da je Milovan imao sve tipične simptome za “slip apneu”.
– Branka je dala odličan opis bolesti. Ljekarima su bitni podaci partnera oboljelih, jer oni znaju šta se dešava kada pacijent spava. Da hrče, da zadržava zrak, ima prekid disanja, da su pospani, umorni, da mogu da zaspu čim sjednu negdje, da se znoje po vratu. Doktori nisu prepoznali te simptome kod čovjeka jer se ne misli dovoljno na “slip apneu”, koja je vrlo ozbiljna bolest. Svi misle da je hrkanje kozmetska stvar, ali nije. Čak 70 posto hrkača ima “slip apneu” – kaže prim. dr. Tatjana Radosavljević.
Prema njenim riječima, Milovanova kćerka, a koja radi u Francuskoj, logično je da je prepoznala o čemu se radi jer se u toj zemlji već dugo liječi ta bolest.
– Imala sam pacijenticu baš iz Francuske, koja već 15 godina živi s tim aparatom, koji je nudila kćerka pokojnom Milovanu. Koliko je “slip apnea” i dalje nepoznata u Srbiji, govori i podatak da mi pacijenti dolaze tek pošto pročitaju tekstove u medijima i slučajno saznaju o bolesti na internetu. Jako je važno da se podigne svijest da je to jako ozbiljna bolest koja se jednostavno liječi – navela je ona.
Prim. dr. Tatjana Radosavljević, pulmolog, kaže da je ova bolest odgovorna za 30 posto saobraćajnih nesreća i povreda na radu, a zemlje Evropske unije uvele su obavezna testiranja i liječenje, ali i uvjetno dobivanje vozačke dozvole. Odnosno, kako ona navodi, mogu da je dobiju pacijenti koji se liječe.
Kako ona dodaje, “prestanak disanja u snu” veliki je problem za pilote, kontrolore letenja, radnike na visinama. Procjenjuje se da od nje u Srbiji boluje 10 posto ljudi.
– U pitanju je ozbiljna bolest, na koju rijetko ko pomisli. U Srbiji se ona liječi tek posljednjih 15 godina. Svaki zastoj u disanju 10 sekundi i duže tokom sna je takozvani apneični period. Takvi periodi dovode do pada kisika u organizmu. Dužina bez kisika u snu može da bude velika, kada, u izuzetnim slučajevima, nastupa smrt u snu. Prvo se čuje glasno hrkanje, a potom se ne čuje više ništa. Poslije nekog vremena, čovjek se budi u ropcu, grabeći zrak. Prestanak disanja je jak stres za organizam. Luče se posebni hormoni koji ubrzavaju gojenje, mogu da dovedu do pojave šećerne bolesti, visokog krvnog pritiska, ali i razvoja malignih tumora – dodaje prim. dr. Radosavljević.
