Zakon o restituciji imovine crkvama i vjerskim zajednicama je donesen 2006, a iste godine je u Srbiji osnovana druga Islamska zajednica.
Islamska vjerska zajednica u Srbiji jedna je od rijetkih kojoj nije počelo vraćanje imovine u toj zemlji.
Zakon o restituciji imovine crkvama i vjerskim zajednicama je donesen 2006, a iste godine je u Srbiji osnovana druga islamska zajednica (IZ).
Koja od njih ima pravo na povrat imovine – ona prvobitna čije je sjedište u Novom Pazaru ili novoosnovana sa sjedištem u Beogradu, predmet je sudskog spora koji još traje.
Staru novopazarsku banju na ulazu u grad, vjerujući u ljekovitost vode, svake sedmice posjećuju stotine ljudi. Izet Nezirović, kaže, dolazi svaki dan.
“Meni izuzetno odgovara, mislim i ostalim stanovnicima ovog grada”, kaže Nezirović.
Banju je obnovila Islamska zajednica u Srbiji i svečano je otvorila u martu ove godine. Ali, prije toga je plaćala osiguranje objekta, kako ne bi dozvolila Akcionarskom društvu Lipa da je preuzme. Lipa je bila vlasnik banje od 1955, a privatizovala se 2009.
Zaštita vakufske imovine
Iz Islamske zajednice u Srbiji kažu da su morali zaštititi vakufsku imovinu, jer je država počela prodavati umjesto da im je vrati.
“To nije možda u današnje vrijeme primjereno na takav način, ali sve ono što smo potraživali, a nismo uspjeli da zaštitimo država je prodala“, navodi Mevlud Dudić, glavni muftija Islamske zajednice u Srbiji.
Kaže da Islamska zajednica u Srbiji potražuje 141 objekat ili parcelu zemlje, od kojih je najveći broj u Novom Pazaru. Procjenjuju da je njihova vrijednost blizu 50 miliona eura.
Međutim, pravo na istu imovinu polaže i Islamska zajednica Srbije. Osnovana je u Beogradu 2006. između ostalog, i zbog nezadovoljstva tadašnjim vodstvom Islamske zajednice u Srbiji. Predlažu im formiranje zajedničke direkcije, koja bi upravljala imovinom do okončanja spora.
“To bi bio mislim kompromisan način i onda bi se izbjegle sve ove smutnje i neredi koji je moguće da se pojavi i da se javlja već, umjesto da se bavimo nekim važnijim stvarima za budućnost naše djece i omladine“, smatra Hasib Suljović, muftija sandžačkog rijaseta Islamske zajednice Srbije.
Pravo na restituciju
Prijedlog je neprihvatljiv za Islamsku zajednicu u Srbiji. Kažu da je Islamska zajednica Srbije i nastala s ciljem da država ne vrati svu vakufsku imovinu.
“Pa su htjeli da kažu: muslimani ne znaju za koga su. Muslimani ovdje znaju, preko 80 posto muslimana podržavaju islamsku zajednicu u Srbiji i sva vakufska dobra isključivo moraju i mogu biti vraćena Mešihatu ili nikome drugome“, smatra Dudić.
Obje islamske zajednice tvrde da su registrovane kao vjerske zajednice i da imaju dokumentaciju o imovini koju potražuju.
“Prema podacima Agencije za restituciju, Islamska zajednica u Srbiji, koja je dio Islamske zajednice u BiH podnijela je 34 zahtjeva za restituciju, a Islamska zajednica Srbije sa sjedištem u Beogradu 23“, izvijestio je Al Jazeerin reporter Emir Skenderagić.
U Agenciji kažu da nijedna islamska zajednica nema pravo na povrat imovine, dok se ne završi sudski spor između njih. Smatraju kako nije moguće da obje dobiju pravo na restituciju, jer je bila samo jedna kad je imovina oduzeta.
“Za nas je to čisto pravno pitanje, mi znamo da ima to i težinu političku, ali mi ne možemo mimo zakona“, zaključuje Strahinja Sekulić, direktor Agencije za restituciju Srbije.
Apeluje na sud da što prije riješi spor. Dodaje da islamske zajednice nisu ni zahtijevale povrat kompletne imovine, jer su umjesto traženja dokumentacije vrijeme trošili na međusobne sporove.
