Studija je po prvi puta dokazala da se mozak može oblikovati interakcijom s okolinom i da rast novih neurona u odrasloj dobi pomaže stvaranje različitih osobnosti i kod genetički identičnih blizanaca.
Nakon potpuno različtih iskustava u okolini bogatoj stimulansima, dva genetički identična miša razvila su izrazito različite “osobnosti” jer su u njihovim mozgovima nastali novi neuroni, pokazala je studija dresdenskog politehničkog univerziteta objavljena u časopisu Science.
Studija je po prvi puta dokazala da se mozak može oblikovati interakcijom s okolinom i da rast novih neurona u odrasloj dobi pomaže stvaranje različitih osobnosti i kod genetički identičnih blizanaca.
Nakon što su 40 genetički identičnih miševa stavili u kavez pun igračaka istraživači su pratili njihovo kretanje pomoću mikročipa koji je odašiljao elektromagnetske signale. Eksperiment je trajao tri mjeseca nakon kojih su pregledavajući mozgove miševa tehnikama dijagnosticiranja slikom istraživači utvrdili izravnu vezu između istraživačkog ponašanja glodavaca i rađanja novih neurona u njihovom hipokampusu, dijelu mozga povezanom s učenjem i pamćenjem.
“Životinje koje su više istraživale ambijent razvile su više neurona od onih koje su bile pasivne”, primijetio je jedan od autora, Gerd Kempermann. “Do stvaranja novih neurona dolazi i kod ljudi, dakle, ako smo uočili neurobiološki temelj za razvoj osobnosti, onda to vrijedi i za ljude”, rekao je Kempermann.
Studija dokazuje da razvoj doprinosi razlikama u ponašanju odraslih, kao što se već mnogi pretpostavljali. No sada, ističe Ulman Lindenberger s instituta Max Planck, “postoji izravan neurobiološki dokaz koji podupire tu tvrdnju. Naši rezultati upućuju i da iskustvo utiče i na starenje ljudskog uma”.
