Poslovati onako kako bi trebalo je još na dugom štapu. No, poslovni svijet za pregovaračkim stolom na obje strane s napetošću je slušao najavu američkog predsjendika Obame koji je kazao: “Mogli bismo Iranu malo ublažiti sankcije”. Ali, on je rekao da bi i glavni dio sankcija ostao. Direktor nezavisne organizacije “Nacionalni iransko-američki savjet u Vašingtonu, Trita Parsi kaže da bi ukinuti sankcije bilo neophodno i upozorava:
“Najveća opasnost je ta da sankcije Zapada budu presporo ukidane. Tako bi Iranci stekli utisak da Zapad ne ispunjava svoja obećanja. A to bi moglo da osujeti uspjeh pregovora”, smatra Parsi koji zastupa interse Iranaca u Sjedinjenim Državama. Takođe poslovni ljudi na obje strane su takoreći na nogama. To dobro zna i ekspert sa Instituta za Bliski istok u Vašingtonu, Aleks Vatanka. On kaže kako su “Iranci već pustili pipke u američku poslovnu zajednicu”. “Nadam se da će i američka poslovna zajednica pozitivno ocijeniti ovu uvertiru, te da će i Vašington ukinuti sankcije kako bi posao mogao da počne”, kaže Vatanka.
Naftni giganti na nogama
I šefovi američkih naftnih giganata su, kako javljaju američki mediji, već spremni. Mediji javljaju i da su se oni sastali sa ministrom za naftu Irana, Bijanom Zanganehom na marginama Generalne skupštine UN-a u Njujorku. A američke naftne kompanije ne žele da proizvodnju nafte u Iranu prepuste evropskim koncernima Šel i Total. Zanganeh procjenjuje da bi se ublažavanjem sankcija Iranu godišnje samo od nafte u budžet slilo 55 milijardi dolara.
Ekspert Vataka misli da iransko tržište nije zanimljivo samo zbog nafte i gasa i kaže da novac može da donese i poslovanje u avionskoj industriji i u telekomunikacijama. Takođe i u autoindustriji, pa je i Dženeral motors u tom smislu već zauzeo startnu poziciju. Francuski list Figaro je pisao kako bi ovaj proizvođač automobila iz Detroita želio da sarađuje s iranskim koncernom Kodro. A to bi iz igre izbacilo francuski Reno. Vatanaka smatra da iranska logika ide na ruku američkim kompanijama. “Velike firme iz Njemačke. Francuske, Velike Britanije, Italije su uvijek jednom nogom bile u Iranu. No, ja mislim da je je prioritet Teheranu da što više firmi iz Amerike dovede ponovo u Iran. Jer, kompanije koje su tamo poslovale prije Islamske revolucije 1979. su bile prilično visoko kotirane. A nada se polaže u to da firme koje budu zarađivale novac u Iranu mogu da budu balans lobijima u Vašingtonu koji su prilično antiiranski raspoloženi”, kaže ovaj ekpsert za Iran u Insitutu za Bliski istok u Vašingtonu.
No, trka nije počela samo zbog automobila. Sa skoro 80 miliona stanovnika Iran je najveće potrošačko tržište na Bliskom istoku. A u tom slučaju su već u niskom startu kako Evropljani tako i Amerikanci kako bi sebi obezbijedili dio ovog kolača čija se vrijednost broji milijardama. Samo da padnu sankcije.