“iPhone 5c donosi tek novi materijal kućišta u više boja. 5s zadržava izvorno kućište i dodaje čitač otiska prsta, senzorsko čvorište (M7 čip, op.a.) i dvojezgreni 64-bitni procesor: sve što se moglo vidjeti već ranije”, napominju u ABI Research. Istini za volju, Motorola je modelom Atrix HD 4G već mnogo ranije donijela čitač otiska prstiju iako je on uklonjen već u sljedećoj generaciji uređaja. Kompanija napominje i da je senzorsko čvorište koje iPhone 5s ima dostupno u hrpi novih pametnih telefona, a ni za 64-bitnu arhitekturu Appleovog čipa nema riječi hvale (baš poput nekih drugih) – “64-bitni procesor je samo Appleov način da pruži više procesorske snage. Drugi su se odlučili na stavljanje više procesorskih jezgri kako bi postigli isti rezultat)”. Takođe se napominje kako je A7 čip mnogo veći potrošač od prethodnika.
U usporedbi s time, Moto X po ABI Research donosi inovacije kao što su govorne naredbe i kada je uređaj u standby režimu rada, ergonomski oblik te podcijenjen ekran. Dok ekran Moto X ‘vuče’ 68mA na niskim nivoima te 92mA na visokim nivoima (svjetline), iPhone pada u usporedbi – 80mA i 220mA uz 20% manje piksela.
U svakom slučaju, riječ je o pomalo neobičnom, gotovo kontroverznom izvještaju ove firme. Dok je Atrix HD 4G uistinu imao čitač otiska prsta, tehnologija se nije bitno pomakla u odnosu na eru PocketPC uređaja gdje su ga određeni modeli integrirali (na pamet pada iPAQ linija iz HP-a). Nadalje, iako je taj čitač otiska prsta uistinu “radio”, TouchID funkcioniše drugačije i – ako je za vjerovati drugim autorima – kudikamo bolje. Da se ne govori o tome kako se Motorola izrugivala Appleovom rješenju, zaboravivši na vlastito (inače otkazano već u sljedećoj generaciji Atrixa). Štaviše, ekipa sa Chipworks smatra kako je patentni portfolio vezan za TouchID senzor uistinu bitno rješenje na tržištu s velikim potencijalom. Novotarija je to koju možda mnogi ne trebaju, no implementacija je svakako inovativna – a pristup kompanije ABI Research pomalo krut i selektivan.
Potrošnja ekrana je druga (ne)bitna stavka. Uistinu, iPhone već koju generaciju koristi “jedan te isti” IPS ekran, kojeg se teško može nazvati inovativnim u današnjem svijetu gdje stižu nove tehnologije i nevjerovatno visoke razlučivosti. Ono što se ne smije zaboraviti jest da je i dalje riječ o jednom od ponajboljih prikaza na mobilnim uređajima uopšte, da se i ne ulazi u ostale tehnologije koje ga čine izvrsnim (poput odziva). Ostale stavke se svode na AMOLED i LCD poređenja, što je opet – stvar izbora korisnika – nikako inovacije.
Pojednostavljena i neobična perspektiva je pružena i u pogledu 64-bitne arhitekture Appleovog A7 čipa. Ponešto je začuđujuće da se firma koja se bavi tehnologijama tako olako razbacuje riječima da 64-bitna arhitektura služi za hvatanje u koštac s drugim proizvođačima, koji su počeli koristiti višejezgrena ARM rješenja. Paralelno s time se ne spominje da, iako je Moto X generalno solidnih performansi, nije ni na tragu onome što pruža iPhone 5/5c, a kamoli 5s. Razlog je upravo korišćeni čip – sad već pomalo zastarjeli Qualcomm Snapdragon S4 Pro (MSM8960DT), koji u sebi koristi – baš dvojezgreni Krait 300 procesor. Motorola se dobrano trudila izbjegavati spomen “samo dvije jezgre”, iako je to možda najmanje bitna stavka u priči. Ono što Motorola zove “X8 mobile computing system” s “osam jezgri” je zapravo zbrajanje svega i svačega u unutrašnjosti uređaja. Dijelovi čipa MSM8960DT tako daju po dvije procesorske jezgre i četiri GPU jezgre, uz još po jezgru zaslužnu za senzore i glasovne mogućnosti.
Opet – zašto je onda ABI Research naveo četverojezgrena i osmojezgrena rješenja kada je “prikazao” Appleov A7? Nisu valjda zbrajali kao Motorola?
Fokus ovog istraživanja, ili barem izvještaja koji su objavili, obuhvata primarno potrošnju određenih komponenti – a ne nužno same inovacije. Iako je i to valjda, tek stvar perspektive.
