Intervju: Kreshnik Basha – Šef kancelarije Švicarskog Caritasa na Kosovu

Katedra Slobodnog Uma nastavlja razgovor sa albanskim intelektualcima u sklopu projekta „Iz drugog ugla“

Kreshnik Basha – Šef kancelarije Švicarskog Caritasa na Kosovu

Kako predstavnici stranih misija i organizacija vide različite etničke zajednice na Kosovu?

Po mom mišljenju predstavnici stranih organizacija vide etničke zajednice Kosova kao bisere raznovrsnih kultura Kosova; oni njih vide kao etničke grupe karakteričnog govora, tradicije i običaja. Ono što je vrijedno kod svih zajednica na Kosovu je nivo tolerancije i međuetnička saradnja kao i spremnost da rade za zajedničku budućnost.

Koje su  njihove sličnosti?

Ono u čemu su slični je gostoprimstvo, bliskost, spremnost da pomognu itd.

Dali je po vama ogledalo demokratičnosti jednog društva odnos prma manjinama, kako bi ste ocijenili kosovsko društvo  po tom pitanju?

U potpunosti se slažem da je način ophođenja prema etničkim zajednicama (odbijam da spomenem termin manjine zato što ga smatram diskriminantnim i omalovažavajućim) je pokazatelj demokratizacije jednog društva. U procesu izgradnje istinske demokratizacije Kosovo je imalo sreću da se osloni na pozitivnu  praksu evropskih naroda i uz njihovo prisustvo (Međunarodne Zajednice) Kosovo je uspjelo da prevaziđe poslijeratne izazove. Ja mislim da su Kosovske institucije u procesu uključivanja etničkih zajednica u svim rukovodećim strukturama i procesu odlučivanja.

Radite u humanitarnoj organizaciji, postoji li po vama  razlika u pristupu humanosti između zapadna i istoka .

Ne smatram da postoji podjela ili nejednak tretman na osnovu vjerske pripadnosti šta više strane organizacije na  Kosovu su mnogo investirale na prevazilaženju predrasuda i stvaranju dobrih međuvjerskih odnosa; znamo da je Kosovo primjer međuetničke i međuvjerske  saradnje.

Vaša zapažanja u djelovanju političkih stranaka i civilnog sektora kod Bošnjačke zajednice.

Ja smatram da predstavnici političkih stranaka i civilnog sektora iz Bošnjačke zajednice mogu da daju veći doprinos u procesu adresiranja zahtjeva svoje zajednice kod organa vlasti. Zato što ne samo kod Bošnjačke zajednice nego i kod Albanske zajednice na lokalnom nivou, ne postoji  još uvjek željeni nivo aktivnog učešća građana.

Katedra Slobodnog Uma

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.