Evropa bi trebala jesno i jedinstveno reagirati na najveću regionalnu izbjegličku krizu, još od vremena Drugog svjetskog rata. Tu poruku šalju lideri Njemačke i Francuske, dok novi valovi izbjeglica ulaze na prostor EU preko Makedonije i Srbije.
Prema Dublinskoj regulativi, migranti smiju zatražiti azil u prvoj zemlji Evopske unije u koju uđu te se suočavaju s trenutnom deportacijom ako azil zatraže u bilo kojoj drugoj zemlji EU, osim one u koju su prvu ušli. Njemačka se odrekla takve regulative u korist izbjeglica, a francuski predjsednik Francois Hollande pozvao je ostale članice EU na stavljanje na snagu jedinstvenog sistema koji će garantovati pravo izbjeglicama na zahtjev za azil bilo gdje unutar EU.
Na prikazanoj mapi, vidljivo je da je Njemačka, zemlja EU s najviše zatraženih azila, prema podacima UNHCR-a. Samo 2014. godine, u toj je zemlji zatraženo čak 173.000 azila. Za usporedbu, Italija i Grčka, na čije obale brodovima pristižu izbjeglice iz Bliskog istoka i sa Sjevera Afrike, imaju tek trećinu zahtjeva (63.660 u slučaju Italije) te osamnaestinu (9.450 u slučaju Grčke) u odnosu na Njemačku, prenosi Dnevnik.hr.
Italija, iako ima puno manje zahtjeva za azilom od Njemačke, bilježi rekorde u zahtjevima za azilom sa spomenutih više od 63.000 zahtjeva. Dotad je rekordna godina bila 2011. s oko 40.000 zahtjeva za azilom.
Samo u julu 2015. godine, u Njemačku je ušlo 50.242 izbjeglica, a u Grčku je dosad ušlo njih 160.000 na putu prema drugim zemljama EU.
Zemlja koja je druga po redu prema broju zahtjeva izbjeglica za azilom je Švedska, koja je imala 75.100 zahtjeva 2014. godine. Švedska ujedno ima i najveći broj zahtjeva za azilom u odnosu na broj stanovnika, odnosno 24,4 zahtjeva za azilom na 1.000 stanovnika.
U Hrvatskoj je 2014. godine zatraženo 450 azila, što je značajan pad u odnosu na 2013. i 2012. godinu, kad je zatraženo 1.090 i 1.190 azila, prema podacima UNHCR-a.
Što se tiče BiH, u prošloj godini zatraženo je 40 azila.
