U međuvremenu, pred skupštinom dva važna pitanja – izbor predsjednika države i usvajanje sporazuma između Kosova i Holandije o sjedištu Specijalnog suda za ratne zločine.
Atifeti Jahjagi mandat ističe u aprilu, a na osnovu sporazuma dviju najvećih vladajućih partija, Demokratske partije i Demokratskog saveza Kosova od 8. decembra 2014, zajednički kandidat za predsjedničku poziciju je Hashim Thaçi, čelnik Demokratske partije. O predsjedniku odlučuje Skupština.
Pored toga, međunarodna zajednica očekuje da Kosovo privede kraju zakonodavstvo za formiranje Specijalnog suda za ratne zločine. Holandija je u petak objavila da je odlučeno da će se ovaj sud formirati u Hagu.
Pitanja kojima se protivi opozicija, kao što su Zajednica opština sa srpskom većinom i demarkacija granice sa Crnom Gorom, i dalje su problematična, i o njima se Skupština nije izjašnjavala od 25. avgusta.
Premijer Isa Mustafa stavio je do znanja da neće podleći pritiscima opozicije da podnese ostavku. Izrazio je spremnost da ispravi greške, ukoliko ih ima u sporazumu sa Srbijom o Zajednici ili o demarkaciji.
„Ukoliko je bilo nekih grešaka, one će se ispraviti, i to će uraditi grupa stručnjaka. Greške ne mogu da se ispravljaju sa ulica, ulice ne ispravljaju greške već prave nove. Ne mogu dva sporazuma biti razlog za nasilje nad institucijama Republike Kosova“, kazao je Mustafa.
Opoziciona partija Alijansa za budućnost Kosova smatra da se Kosovo nalazi u najdubljoj političkoj krizi do sada. Ideja o formiranju komisije za interpretaciju odluke Ustavnog suda o Zajednici ili sazivanje eventualnih plenarnih sjednica ne doprinosi rješavanju ove krize, dodaju iz Alijanse.
U svakom slučaju, Alijansa kaže da je spremna da se uključi u proces rješavanja krize. Njen lider, Ramush Haradinaj, kaže da opozicija na organizovan način se protivi vladinim odlukama a kako bi se okončale greške koje se nižu, na šteti državnog interesa. S ovim će se nastaviti sve dok Vlada ne povuče te odluke.
„Ovo protivljenje je postiglo svoju snagu i onemogućilo im je da pogrešno odlučuju“, kazao je Haradinaj.
Uzimajući u obzir napetu situaciju, analitičar Demokratskog instituta Kosova Albert Krasniqi, smatra da Skupština, a posebno predsjedništvo te institucije, mora da stvori normalnu političku klimu prije sazivanja naredne sjednice.
„Potrebno je rješenje, politički kompromis sa partijama u Skupštini a kako se ne bi ponovile iste scene kao u prošlom zasjedanju. Bolje je da se na početku razjasne neka pitanja, nego da ponovo nastupi haos“, smatra Krasniqi.
Tri opozicione partije, pokret Samoopredjeljenje, Alijansa za budućnost Kosova i Inicijativa za Kosovo 9. januara održali su najmasovnije proteste do sada protiv spornih sporazuma, sa koje se tražila i ostavka vlade.
