Inicijativa mladih za ljudska prava održat će komemorativni skup za žrtve genocida u Srebrenici u srijedu, 11. jula u parku kod Predsjedništva Srbije sa početkom od 20 časova.
Iz Inicijative su javno pozvali predsjednicu Vlade Anu Brnabić, predsjednika Republike Srbije Aleksandra Vučića, kao i sve poslanike Narodne Skupštine da svojim prisustvom i paljenjem svijeća izraze pijetet prema žrtvama srebreničkog genocida.
Inicijativa izražava negodovanje zbog kontinuteta šutnje političke elite o odgovornosti države Srbije za ratne zločine, pogotovu o genocidu u Srebrenici, za šta je presudom Međunarodnog suda pravde 2007. proglašena odgovornom zbog propusta da spriječi genocid, kao i da kazni ili izruči Tribunalu počinioce tog zločina, a u prvom redu generala VRS Ratka Mladića.
– Ove godine nema ni riječi o posjeti državnih zvaničnika Srbije Memorijalnom centru u Potočarima, dok u posljednje dvije godine svjedočimo podršci političkih elita osuđenim ratnim zločincima u Srbiji o čemu je Inicijativa ranije reagovala i informisala javnost – od tribina Momčila Krajišnika, Nikole Šainovića i Veselina Šljivančanina, predavanja Vladimira Lazarevića na Vojnoj akademiji, preko učešća Vinka Pandurevića na okruglom stolu u okviru unutrašnjeg dijaloga o Kosovu do nezakonitog ostanka osuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja u Narodnoj skupštini Srbije.
Također, na suđenju osmorici pripadnika MUP-a Republike Srpske za ubistvo 1.300 civila u Kravici jula 1995. godine pred Odjeljenjem za ratne zločine Višeg suda u Beogradu i poslije godinu dana nije održan glavni pretres, a cijeli slučaj pokazuje lošu praksu rada Tužilaštva, koje kao i u drugim slučajevima (slučaj Skočić) iznosi nedovoljno potkrepljene optužnice, koje najčešće rezultiraju oslobađajućim presudama pred Sudom – navode iz Inicijative.
U novembru prošle godine Ratko Mladić je prvostepenom presudom MKSJ osuđen na doživotnu kaznu zatvora za genocid u Srebrenici, kao i zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja koje su počinile srpske snage tokom rata u Bosni i Hercegovini.
Nakon presude, predsjednica Vlade Ana Brnabić je navela da “prošlost treba ostaviti iza sebe i gledati u budućnost”, dok je u sličnom tonu predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio “da se ne gušimo u suzama prošlosti”.
Ministrica pravde, Nela Kuburović, je otišla korak dalje, otvoreno difamirajući Tribunal izjavom da je “presuda Mladiću bila očekivana, imajući u vidu dosadašnje presude Haškog tribunala protiv Srba”.
Inicijativa smatra da, bez rasvijetljene ratne prošlosti, nema svijetle budućnosti za građane Srbije.
– Poštovanje žrtava genocida u Srebrenici od strane predstavnika vlasti mora biti osnov – ne samo deklarativne – već proaktivne politike mira i stabilnosti države Srbije. Priliku da pokažu istinsku opredijeljenost za politiku mira, predstavnici vlasti Srbije imat će u srijedu, 11. jula od 20 sati pridruživanjem građanima Srbije na komemorativnom skupu žrtvama genocida u Srebrenici – poručuju iz Inicijative.
Kao i prethodnih godina, od nosilaca izvršne, sudske i zakonodavne vlasti Srbije Inicijativa zahtjeva sledeće:
– Usvajanje deklaracije Narodne skupštine, koja će na adekvatan način adresirati genocid počinjen u Srebrenici, kao i žrtve tog genocida
– Obilježavanje 11. jula kao Dana sjećanja na žrtve genocida u Srebrenici
– Efikasno procesuiranje ratnih zločina pri Odjeljenju Višeg suda za ratne zločine
– Poštivanje i uvažavanje presuda domaćih i međunarodnih sudova kojima se utvrđuju činjenice i odgovornost u vezi sa ratovima u bivšoj Jugoslaviji
– Zaustavljanje promocija i glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca na političkim skupovima, državnim svečanostima i Vojnoj akademiji
– Puno sprovođenje Nacionalne strategije za procesuiranje ratnih zločina za period od 2016. do 2020. godine, posebno u dijelu koji se odnosi na unaprijeđenje nastavnih programa – odnosno da u školama počne da se o zločinima govori na osnovu sudski utvrđenih činjenica
– Nedvosmislenu javnu i političku podršku osnivanju Regionalne komisije za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava počinjenim na teritoriji nekadašnje SFRJ – REKOM.
