Većina ljudi ima percepciju da im 24 sata u danu nisu dovoljna da se dobro naspavaju, odrade dobro svoj posao i imaju dovoljno slobodnog vremena za sebe i svoje bližnje. Kako bismo si uštedjeli koji dragocjeni sat u danu, jer dan produljiti ne možemo, potrebno je napraviti detaljan uvid u način na koji provodimo svoje vrijeme i odrediti svoje prioritete.
Ideja da dan ima premalo sati da sve stignemo uglavnom je rezultat naše subjektivne percepcije. Kad bismo se odmaknuli malo u stranu i vidjeli kako provodimo svoje vrijeme, koliko ga potrošimo nepotrebno jer nismo organizirani ili smo slabi u procjeni vremena, prestali bi imati stalni osjećaj da nešto nećemo stići, prestali bismo kasniti i biti nezadovoljni s malo slobodnog vremena. Zato je potrebno podvrgnuti se malom istraživanju i utvrditi točno kako provodimo svoje vrijeme, piše portal InsideOut.hr.
Uvid u realno stanje
Kako bismo provjerili koliko zaista vremena provedemo gledajući televiziju ili surfajući internetom ili radeći neke druge stvari koje nam nisu tako važne, potrebno je napraviti jedno malo istraživanje na nama samima. Namjestite si sat da zvoni svakih pola sata i kad zazvoni, zapišite što u tom trenutku radite. Dobro je sat namjestiti na recimo puni sat i 10 minuta jer na puni sat uglavnom imamo ustaljene radnje poput pauze za ručak. Također, dobro je svaki dan promijeniti vrijeme u koje sat zvoni kako bismo kroz neko vrijeme pokrili što više razdoblja u danu. To možemo raditi kroz tri tjedna i na kraju napraviti zbroj dobivenih podataka po područjima poput važnost ili način na koji provodimo vrijeme. Također, ovakvo istraživanje dat će nam uvid u našu organiziranost i situacije u kojima nepotrebno provodimo vrijeme.
Zadržavanje na poslu
Ako dulje vremena provodimo na poslu, to ne znači da smo poželjniji zaposlenik. Radoholičari rado ostaju prekovremeno jer vole biti na poslu. Zadaju si nepotrebne poslove i rade probleme kako bi imali što za raditi. Važno je dobro se organizirati kako bismo sve stigli napraviti unutar radnog vremena. Primjerice, sastanci s kolegama nam mogu oduzimati puno vremena, a neke odluke možemo donositi i bez konzultiranja s drugima. Ili se možemo konzultirati bez formalnog sastanka koji uključuje ispijanje zajedničke kave prije sastanka te ugodno ćaskanje poslije sastanka. Druženje je sjajna stvar ako za nju imate vremena, ali ako zbog toga ostajete dulje na poslu i time gubite svoje slobodno vrijeme zaista se ne isplati. Družiti se uvijek možemo za vrijeme pauza ili poslije posla u ugodnijoj i opuštenijoj atmosferi.
Prestanite odgađati
Pred svaki malo ozbiljniji posao prvo imamo psihičku pripremu, pa onda pripremimo sve što nam je potrebno za taj posao, pa onda napravimo malu stanku prije nego počnemo, a sve to s idejom da to što radimo treba biti napravljeno kako spada ili čak savršeno. Potrebno je odbaciti te perfekcionističke pripreme i početi s poslom odmah. Pripreme nam samo oduzimaju dragocjeno vrijeme i nisu garancija da će posao biti savršeno odrađen. Bolje je krenuti odmah i imati vremena za naknadne popravke ako napravimo neki propust ili ako dobijemo novu ideju. Svako odgađanje dodatno nam otežava započinjanje posla i tako u nedogled. A kad se sjetimo da smo sve to vrijeme mogli provesti u nekom opuštanju i uživanju ili druženju s dragim ljudima…
Odredite prioritete
Sad kad smo osigurali više vremena dobrom organizacijom i izbacivanjem nekih loših navika, važno je to vrijeme iskoristiti na najbolji mogući način. Kako ne bismo osjećali krivnju što smo proveli slobodno poslijepodne pred televizorom, potrebno je odrediti koje su to stvari koje rado radimo i ljudi s kojima se rado družimo. Moguće je da ćemo se bolje osjećati ako smo pogledali neki dobar film, nego pili kavu s prijateljicama iz osnovne škole tri sata. No važno je da znamo takve stvari o sebi i planiramo svoje vrijeme tako da uživamo u njemu i nemamo kasnije osjećaj krivnje ili žaljenja.
