Saudijski tužitelji traže smrtnu kaznu nad istaknutim učenjakom na osnovu nejasnih optužbi vezanih za njegove političke izjave, asocijacije i stavove, naveo je danas Human Rights Watch.
Saudijske vlasti su 3. septembra izvele Selmana el-Audu (61) pred Specijalni krivični sud, državni sud za optužene za terorizam. Član porodice je kazao za HRW da su mu saudijske vlasti dozvolile da kontaktira sa advokatom na saslušanju po prvi put nakon njegovo stavljanja u pritvor godinu dana ranije. Na saslušanju, tužitelji su podnijeli 37 optužbi i priopćili da će tražiti smrtnu kaznu. Velika većina optužbi je povezana s navodim vezama sa Muslimanskom braćom i Vladom Katara te njegovom javnom podrškom zatvorenim disidentima. Nijedna od optužbi se ne odnosi na određena djela nasilja ili poticanje na nasilje. “U trenutku kada su obustavljeni ambiciozni ekonomski planovi Saudijske Arabije poput početne javne ponude (IPO) Aramcoa, tužitelji prijestolonasljednika investiraju u prijetnje pogubljenjem učenjacima i aktivistima za ženska prava”, kazala je Sarah Leah Whitson, direktorica HRW za Bliski istok. “Ukoliko Saudijska Arabija nema dokaze da je El-Auda počinio prepoznatljive zločine, vlasti bi ga trebale odmah osloboditi”.
El-Auda se nalaze među prvim desetinama osoba koje je Povjerenstvo državne sigurnosti uhapsilo sredinom septembra 2017. godine, agencija koja je osnovana samo nekoliko mjeseci ranije, nakon što je Muhammed bin Selman imenovan za prijestolonasljednika. El-Auda je ostao u pritvoru, djelimično u samici, bez pristupa advokatu i ograničenih mogućnosti kontakta sa članovima porodice. Vlasti su također zatvorile njegovog brata i zabranile putovanje u inostranstvo 17- oro članova njegove porodice. Optužbe El-Aude se podudaraju s početkom suđenja velikom broju drugih osoba zbog navodne povezanosti s Muslimanskom braćom.
El-Auda je početkom 1990. -tih bio istaknuti član pokreta Sahva, koji je kritikovao odluku Saudijske Arabije da dozvoli stacioniranje američke vojske u zemlji kako bi je zaštitio od potencijalne iračke invazije. Od 2011. godine El-Auda zagovara veću demokratiju i društvenu toleranciju. U januaru, Ured visokog povjerenika za ljudska prava UN-a je opisao El-Audu kao ‘utjecajnu vjersku ličnost koja je poziva na veće poštovanje ljudskih prava u sklopu šerijata (islamskog prava)’ i pozvao je na njegovo oslobađanje.
Dana 5. septembra, lokalni saudijski mediji su objavili prvih pet optužbi, a HRW je imao uvid u druge iz primjerka sudske optužnice koju je dobio. Početne optužbe se uglavnom odnose na njegove navodne veze s Muslimanskom braćom i drugim organizacijama koje su navodno s povezane s njima. Saudijska Arabija je u martu 2014. godine proglasila Muslimansku braću terorističkom organizacijom. Jedna od organizacija koja se nalazi u optužnici, Međunarodna unija islamskih učenjaka, nije bila na listi terorističkih organizacija saudijskih vlasti sve do 20. novembra 2018. godine, dva mjeseca nakon što je El-Auda uhapšen.
Prva optužba glasi: “Nanošenje štete državi neprestanim nastojanjem da uzdrma strukturu nacije i dovede do građanskog sukoba; poticanje društva protiv vladara i poticanje nemira; povezanost s ličnostima i organizacijama te održavanje sastanaka i konferencija unutar i van Kraljevine da se uspostavi sprovede plan terorističke organizacije protiv naroda i njegovih vladara”.
Mnogobrojne optužbe se odnose na njegovu javnu solidarnost s zatočenim disidentima, suprotstavljanje izolaciji Katara predvođenom Saudijskom Arabijom sredinom 2017. godine i navodnu povezanost s Vladom Katara. Druge optužbe uključuju ‘sumnjive veze’ sa bivšom Gaddafijevom Vladom u Libiji, javno suprotstavljanje ugošćavanju bivšeg predsjednika Tunisa Zine el-Abidine bin Alija, ‘ismijavanje vladinih postignuća’ i ‘vrijeđanje patriotizma i lojalnosti vladi i državi…’.
Druga grupa optužbi navodi da je El-Auda prekršio propise o finansiranju terorizma pozivajući na donacije ‘sirijskoj revoluciji’ i pobunjeničkim grupama ‘izvan nadležnosti zvaničnih agencija’, bez navođenja specifičnih incidenata ili grupa. El-Auda je pozivao narod da donira humanitarnim organizacijama koje djeluju u Siriji, kazao je član porodice.
Saudijske vlasti su 7. septembra 2017. godine uhapsile El-Audu. Dana 12. septembra 2017. godine, Povjereništvo državne sigurnosti je objavilo da poduzima akcije protiv onih koji djeluju ‘u korist inostranih strana protiv sigurnosti Kraljevine i njezinih interesa’. Vlasti su uhapsile El-Audinog brata Halid kasnije tog mjeseca nakon što je na Twitteru objavio o hapšenju svog brata, prenijeli su mediji. On je i dalje u pritvoru.
Član porodice je kazao HRW u vrijeme El-Audinog hapšenja da vjeruje da je ono povezano s tim što se El-Auda nije povinovao naređenju saudijskih vlasti da objavi određeni tekst u znak podrške izolaciji Katara koju predvodi Saudijska Arabija. Umjesto toga, on je 9. septembra, neposredno prije hapšenja, objavio u kojem je između ostalog navedeno: “Gospodaru, ujedini njihova srca u onome što je hair za njihove narode”, što je očigledni poziv za pomirenje između zemalja Zaljeva.
El-Auda se nalazi među desetinama disidenata, pisaca i učenjaka koji su uhapšeni u septembru 2017. godine. Aktivisti su objavili spisak sa više od 60 imena osoba koje su zatvorene, iako saudijske vlasti nisu objavile informacije o njihovim slučajevima.
Među ostalim istaknutim zatvorenicima u grupi nalaze se Issam ez-Zamil, ekonomista; Mustafa el-Hasan, akademik; Abdullah el-Maliki, pisac; i na desetine drugih učenjaka uključujući Auda el-Karnija, Ibrahima en-Nassera i Ibrahima el-Farisa. Vlasti su zatvorile Abdulaziza eš-Šubajlija i Issa’a el-Hamida, aktiviste za ljudska prava, otprilike u isto vrijeme. Obojici su odbijene žalbe na optužnice za njihov rad na ljudskim pravima nakon nepravednih suđenja.
Suđenje El-Audi je uslijedio nakon nedavnog obračuna sa aktivistima za prava žena u Saudijskoj Arabiji što je dovelo do hapšenja najmanje 13 žena pod izgovorom održavanja nacionalne sigurnosti.
Optužbe protiv El-Aude ne prelaze prag zločina za koje se smrtna kazna može opravdati po međunarodnom pravu o ljudskim pravima čak ni u zemljama koje još uvijek imaju smrtnu kaznu. Međunarodni standardi, uključujući Arapsku povelju o ljudskim pravima, koju je ratificirala Saudijska Arabija, zahtijevaju od država koje su zadržale smrtnu kaznu da je koriste samo za ‘najteže zločine’, te u iznimnim okolnostima. Godine 2012., specijalni izvjestitelj UN-a o izvansudskim, brzim ili proizvoljnim izvršenjima smrtnih kazni je izjavio da gdje se koristi smrtna kazna treba biti ograničena na slučajeve u kojima je osoba ubijena sa svrhom.
HRW se protivi smrtnim kaznama u svim zemljama i u svim okolnostima. Smrtna kazna je jedinstvena po svojoj okrutnosti i činjeničnosti, a neizbježno i univerzalno donosi štetu kada je proizvoljna, s predrasudama i greškom.
“Zapadni saveznici Saudijske Arabije bi se trebali prestati pretvarati da zemlja provodi plan reforme u isto vrijeme kada saudijski sistem prijeti da ubije mirne kritičare Vlade”, navela je Whitson.
