Svaka peta porodica ne može prihodima pokriti osnovne mjesečne troškove, a svaka četvrta kasni s plaćanjem režija.
Hrvatska, Siromaštvo, Kriza U siromaštvu ili socijalnoj isključenosti živi čak svaki treći stanovnik Hrvatske, odnosno njih 32,7 posto
Broj siromašnih Hrvata u 2011. godini porastao je za oko 100.000 u odnosu na pretkriznu 2008. godinu, kad je stopa siromaštva iznosila 18,9 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku ove zemlje.
U 2011. godini zabilježeno je oko 900.000 građana koji žive u riziku od siromaštva, što je tu državu spustilo na 27. mjesto rang liste od 31 evropske zemlje.
Situacija je lošija samo u Bugarskoj i Rumuniji, koje su i najsiromašnije države Evropskoj uniji (EU), kao i u Grčkoj i Španiji, koje je najjače pogodila ekonomska kriza.
Preračunato u konkretne brojke, svaka peta obitelj u Hrvatskoj nikako ne može svojim prihodima pokriti osnovne mjesečne troškove života, svaka četvrta kasni s plaćanjem režija, 17 posto ne može si priuštiti obrok s mesom ili ribom svaki drugi dan, a 10 posto ne može osigurati grijanje u najhladnijim mjesecima.
Kriteriji Eurostata
Godišnji odmor davno je postao luksuz, pa tako oko 70 posto porodica ne može svim svojim ukućanima platiti sedmicu dana godišnje odmora van mjesta boravka, prenose agencije.
Ukoliko bi se siromaštvo gledalo kroz još dva osnovna kriterija koja koristi Eurostat – zaposlenost u porodici i mogućnost podmirivanja osnovnih životnih potreba – podaci bi bili daleko porazniji.
U siromaštvu ili socijalnoj isključenosti živi čak svaki treći stanovnik Hrvatske, odnosno njih 32,7 posto.
Prosječan postotak stanovnika u EU koji odgovaraju barem jednom od ova tri kriterija je 24,2 posto: najmanji je u Češkoj i Holandiji (15 posto), a najviši u Bugarskoj, u kojoj je siromašan čak svaki drugi stanovnik.
Prema podacima Eurostata, u Hrvatskoj živi oko 1,4 miliona siromašnih ljudi, jednak broj kao i u gotovo dvostruko većoj Austriji i 2,5 puta većoj Češkoj, oko 40 posto više nego u Danskoj, koja ima oko 5,5 miliona stanovnika.
Najmanja stopa siromaštva od 4,2 posto zabilježena je među zaposlenim ženama, koje su, prema statistikama, u boljem položaju od zaposlenih muškaraca, kojih 6,3 posto živi ispod praga siromaštva.
