Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Spomeniku hrvatske pobjede “Oluja 95” u Kninu je u nedjelju ujutro počelo Središnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 23. obljetnice vojno-redarstvene operacije (VRO) Oluja.
Zajednički vijenac su položili predsjednica Hrvatske Kolinda Grabar Kitarović, predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković, predsjednik Vlade Andrej Plenković, otac jednog od poginulih branitelja Stjepan Cumbaj, te drugi zvaničnici. Vijenac je također položio hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović, prenosi agencija Hina.
Polaganju vijenca prethodila je budnica ulicama Knina koju je svirao orkestar Oružanih snaga Republike Hrvatske.
Nakon polaganja vijenaca na kninskom Trgu Ante Starčević slijedi prigodno obraćanje državnih čelnika. Oni će se potom uputiti na Kninsku tvrđavu gdje će nazočiti tradicionalnom podizanju zastave Republike Hrvatske i čitanju imena poginulih i nestalih branitelja u VRO Oluja.
Simbol srpske pobune
U operaciji Oluja su, nakon četiri godine okupacije pobunjenih Srba, oslobođena područja u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i Kordunu, te omogućene i oslobodilačke akcije u susjednoj Bosni i Hercegovini.
Hrvatske snage su akcijom, koja je vođena na bojišnici dugoj više od 630 kilometara, oslobodile Knin, dotadašnje središte i simbol srpske pobune, a točno u podne na kninskoj se tvrđavi zavijorila 20-metarska hrvatska zastava.
Uz Knin oslobođeni su i druge sredine, a hrvatske snage došle su na međunarodno priznatu granicu Hrvatske i BiH.
Dan kasnije, kod Tržačkih Raštela, na granici dviju država sastaju se zapovjednici Prve gardijske brigade Hrvatske vojske i Petog korpusa Armije BiH, general-bojnik Marijan Mareković i general Atif Dudaković.
Operacijom “Oluja” hrvatske snage omogućile su Armiji BiH razbijanje srpske opsade Bihaća, prenosi agencija HINA, čime je spriječena nova humanitarna katastrofa i zločin poput genocida u Srebrenici, gdje su u srpnju 1995. pripadnici srpskih postrojbi, pod zapovjedništvom generala Ratka Mladića, ubili više od 8.000 Bošnjaka.
Višestruko veći srpski gubici
Za samo 84 sata hrvatske vojne i redarstvene snage, u kojima je bilo ukupno oko 200.000 ljudi, oslobodile su nešto manje od 10.500 četvornih kilometara, odnosno gotovo petinu države, što je utjecalo na završetak rata u BiH te mirnu reintegraciju Podunavlja u ustavno-pravni poredak Hrvatske.
Po podacima Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata u “Oluji” poginulo je 196 pripadnika hrvatskih Oružanih snaga, najmanje 1.100 je ranjeno, a 15 ih je nestalo dok su gubici na drugoj strani bili “nekoliko puta veći”.
Iz Beograda je ovih dana upozoreno kako se još ne zna sudbina 1.746 Srba nestalih tokom sukoba u Hrvatskoj, a obitelji nestalih kažu da za njih “Oluja još traje i trajaće sve dok ne pronađu i sahrane svoje najmilije”.
Nakon sukoba na teritoriju bivše SFRJ, prema podacima Međunarodnog komiteta Crvenog križa, 10.286 Srba vode se kao nestali, a od tog broja 1.746 osoba srpske nacionalnosti nestalo je u Hrvatskoj.
Prema srpskim izvorima, tokom hrvatske akcije Oluja protjerano je najmanje 220.000 Srba iz Krajine i ubijeno najmanje 2.000 ljudi, uglavnom civila.
