Javni dug u Evropi ima Grčka sa 160,5 posto BDP-a, a najmanji Estonija sa 10 posto BDP-a.
Posljednjih godina zbog duboke ekonomske i financijske krize s kojom se suočavaju, zemlje Balkana se sve više zadužuju kako bi uspjele da održe kakvu takvu ekonomsku stabilnost i blagostanje svojih građana. Međutim, mnoge procjene govore da se cijela regija već sada nalazi u velikom dužničkom ropstvu.
Srbija je, prema dostupnim podacima, najzaduženija zemlja regije posmatrano prema procentu javnog duga u odnosu na ukupni bruto domaći proizvod (BDP), a nakon nje slijedi Hrvatska.
Uprava za javni dug Srbije saopćila je da je javni dug Srbije povećan u julu ove godine za 173,5 miliona eura i iznosio je ukupno 19,08 milijardi eura, što je 57,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Svaki stanovnik Srbije je krajem 2011. godine bio dužan bankama 818 eura ili 2,2 prosječne plate, a u septembru prošle godine taj dug je porastao na 1.225 eura po raznim osnovama, što je iznosilo 3,5 prosječne plate.
Javni dug Hrvatske je krajem marta ove godine iznosio oko 181,6 milijardi kuna, ili 24,2 milijarde eura, i dostigao je 53,6 posto bruto domaćeg proizvoda. Analitičari Hrvatske narodne banke (HNB) napomonju da je vanjski i unutrašnji dug te države u prva tri mjeseca 2013. godine porastao za 4,2 milijardi kuna. Očekuje se da bi on do kraja godine mogao dostići oko 199 milijardi kuna, odnosno 26,5 milijardi eura, što je gotovo 60 odsto BDP-a.
Nakon Srbije i Hrvatske, prema zaduženosti zemalja regije slijedi Crna Gora.
Prema podacima Centralne banke Crne Gore, na kraju marta 2013. godine, javni dug Crne Gore iznosio je 1.755,7 miliona eura ili 50,3 posto BDP-a. Od toga, na unutrašnji dug se odnosilo 420,3 miliona eura ili 12,1 posto BDP-a, a na vanjski dug 1.335,4 miliona eura ili 38,2 posto BDP-a.
S druge strane, najmanji javni dug na Balkanu, u odnosu na njihov BDP, imaju Bosna i Hercegovina i Makedonija.
Prema podacima Ministarstva finansija i trezora BiH, javni dug BiH je do 31. decembra prošle godine iznosio oko 10,4 milijarde KM, odnosno 5,3 milijarde eura, od čega je vanjski dug oko 7,1 milijardi ili 68,15 posto, a unutrašnji oko 3,3 milijarde KM ili 31,85 posto. U ukupnom iznosu javne zaduženosti, Federacija BiH participira sa 57,74 posto, Republika Srpska sa 41,5 posto, Brčko distrikt sa 0,49 posto i institucije BiH sa 0,27 posto.
Javni dug BiH na kraju 2012. godine iznosio je 7,1 milijardi maraka, odnosno oko 3,63 milijardi eura, što je oko 34 posto BDP-a, objavila je Centralna banka BiH.
Javni dug Makedonije u junu ove godine je dostigao 2,72 milijarde eura, ili 34,1 posto BDP-a, od čega vanjski dug iznosi 1,66 milijardi, a domaći 1,05 milijardi eura. Tako svaki građanin Makedonije trenutno duguje oko 750 eura.
Posmatrano na evropskom nivou, prema podacima Eurostata, javni dug eurozone je u prvom tromjesečju skočio na 92,2 posto BDP-a sa 90,6 posto iz prethodnog kvartala.
Primjerice, javni dug u Francuskoj je na kraju prošle godine iznosio 90,2 posto BDP-a, a u Turskoj oko 34 posto.
Podaci Eurostata iz jula ove godine pokazuju da je Njemačka smanjila javni dug na 81,2 posto bruto domaćeg proizvoda, dok je Estonija u julu ove godine snizila javni dug na 10,0 posto BDP-a postavši zemlja sa najnižim nivoom javnog duga u Evropi.
Trenutno pet zemalja eurozone čiji je odnos duga prema BDP veći od 100 posto, predvodi Grčka, čiji je dug 160,5 posto. Prati je četvrta po veličini privreda bloka, Italija, sa dugom od 130,3 posto, te Portugal sa 127,2 posto, Irska sa 125,1 i Belgija sa 104,5 posto BDP-a.
Prema propisima Evropske unije (EU), javni dug ne bi smio premašiti 60 posto BDP-a ili bi se trebao spuštati prema tom nivou.
Javni ili državni dug se odnosi na ukupni dug države, odnosno vlade jedne zemlje, ali ne i privatnog sektora.
