Evropska komisija (EK) je u maju objavila, a i nedavno u Zagrebu predstavila svoj The 2018 Ageing Report, koji se bavi tematikom starenja stanovništva i mirovina u Europskoj uniji. Brojke, projekcije i zaključci koje su sakupili i prezentirali stručnjaci EK za Hrvatsku su poražavajući.
Primjerice, hrvatski građanin koji je 2016. počeo raditi u Hrvatskoj će nakon 40 godina rada kada ode u mirovinu primati 16 posto manju mirovinu od trenutnih umirovljenika koji su napunili 40 godina radnog staža. Gore će biti samo budućim umirovljenicima u Poljskoj i Rumunjskoj, za koje se predviđa strmoglavi pad od 40 posto.
Nasuprot tome, Slovenci i Austrijanci mogu i za 40 godina računati na isti nivo mirovina kakav imaju i danas, dok se Danci i Nijemci mogu radovati povećanju mirovina.
Za Hrvatsku se do 2060. godine predviđa i sustavni pad BDP-a, najmanje 0,2 posto godišnje, a možda i mnogo više.
Hrvati već sada imaju najniže mirovine u odnosu na plaće u EU
Dapače, u suhom eurokratskom jeziku kojim je izvještaj pisan uz Hrvatsku se najviše spominju riječi ”decrease” i ”decline”, odnosno smanjivanje i opadanje. Smanjivanje broja stanovnika, smanjivanje iznosa mirovina, smanjivanje BDP-a itd.
Hrvatske su mirovine i u ovom trenutku najniže u Europskoj uniji u odnosu na plaću, a podaci i projekcije iz izvještaja EK pokazuju da postoji velik rizik da država u budućnosti neće moći zaštititi svoje starije građane od života u teškom siromaštvu.
Istovremeno, i pomalo paradoksalno, predviđa se smanjivanje iznosa koji iz javnih sredstava ide za mirovine mjereno udjelom u BDP-u, s 10 na 7 posto, što bi prema mišljenju stručnjaka EK moglo izazvati značajne socijalne probleme. Predviđa se da će drugi mirovinski stup postati još važniji u budućnosti za hrvatske umirovljenike.
U sljedećih pola stoljeća Hrvatska zbog starenja stanovništva ostaje bez 800 tisuća radno sposobnih
EK na temelju dostupnih podataka i stručnih projekcija predviđa da će Hrvatska samo zbog starenja stanovništva u sljedećih pola stoljeća ostati bez oko 800 tisuća osoba u radnoaktivnoj dobi, a kada se tome dodaju podaci o onima koji su Hrvatsku već napustili, jasno je da nas do 2060. očekuje nevjerojatna katastrofa.
Udvostručit će se broj starijih od 65 godina, a značajno smanjiti broj djece i mladih ljudi. Hrvatska će dakle do 2060. postati nacija siromašnih staraca.
Prosječna europska mirovina u prvim godinama nakon umirovljenja trenutačno iznosi više od polovine prihoda na kraju radnog vijeka – 58 posto – s tim što se na nacionalnoj razini taj raspon kreće od više od 80 posto u Luksemburgu, ili 70 posto plaće u Italiji, Francuskoj i Mađarskoj. Posve je obratno u Hrvatskoj i Irskoj, u kojima iznose manje od 40 posto plaće.
Inače, na nivou EU-a mirovinska primanja žena su 37 posto niža od mirovina muškaraca, a EK smatra da je jedan od načina da se ona približe i produljenje radnog vijeka žena.
