Iako statistike pokazuju da je avionski saobraćaj najsigurniji vid prevoza, nesreće s katrastrofalnim posljedicama kod mnogih stvaraju nelagodu pri ulasku u letjelicu.
Velike avionske nesreće su relativno rijetke, ali kada se dese – donose velike ljudske žrtve i malo preživjelih osoba. To je karakteristika i avionskih nesreća koje su se desile su prostoru bivše Jugoslavije, ili su u njima učestvovale kompanije koje su radile u bivšoj državi. Napravili smo listu osam najtežih avionskih nesreća na prostoru bivše Jugoslavije.
8. JAT let 367 (1972): 27 poginulih osoba, preživjela Vesna Vulović
Avion McDonnell Douglas DC-9 kompanije JAT (Jugoslovenski Aerotransport) eksplodirao je u zraku 26. januara 1972. godine. Avion, koji je bio na liniji Stockholm-Kopenhagen-Zagreb-Beograd, pao je s visine 10.050 metara u blizini sela Srbská Kamenice u tadašnjoj Čehoslovačkoj.
Od 28 osoba – 23 putnika i 5 članova posade – svi su poginuli osim stjuardese Vesne Vulović. Tada 22-godišnja Vulovićeva provela je 27 dana u komi i nakon 16 mjeseci rehabilitacije vratila se na posao. Uvrštena je u Guinnessovu knjigu kao osoba koja je preživjela pad s tolike visine bez padobrana.
Vlasti obje države provele su zajedničku istragu u kojoj je utvrđeno da je za rušenje aviona kriva postavljena bomba, navodno u režiji ekstremne hrvatske emigracije.
No, 2008. godine njemački novinar Peter Hornung-Andersen objavio je da avion nije pao s visine od 10 hiljada nego samo nekoliko stotina metara, te da uzrok nesreće nije bila podmetnuta bomba nego greškom ispaljen projektil čehoslovačke protivvazdušne odbrane. Česi su odbacili ovu teoriju.
7. JAT let 769 (1973): 41 poginula osoba
Kada je 11. septembra 1973. godine poletio iz Skoplja na letu za Titograd (današnja Podgorica) Živojin Maglić, kapetan JAT-ovog aviona Sud Aviation SE Caravelle, otkrio je neispravan žiroskop i navigaciju. To je značilo da, u trenutku kada se avion približio titogradskom aerodromu, kontrola leta ga zbog tehničkih problema nije vidjela na radaru, niti je loše vrijeme dozvolilo vizuelni kontakt.
I pored toga data je dozvola da avion smanji visinu na 3000 metara i krene u završni prilaz. Ispostavilo se, međutim, da je odluka donijeta na osnovu pogrešnih podataka o poziciji aviona. Da stvar bude gora, u kontrolnom tornju u Titogradu nije bilo dovoljno kompetentne osobe da otkrije kako je JAT-ov avion bio mnogo niže i dalje od prijavljene pozicije. Na visini od 2114 metara, avion je udario u vrh Babin Zub, na planini Maganik. Niko od 35 putnika i šest članova posade nije preživio nesreću.
6. Inex-Adria Aviopromet let 450 (1975): 75 poginulih osoba, 45 preživjelih
Avion McDonnell Douglas DC-9-32 jugoslovenske kompanije Inex-Adria Aviopromet, sa 115 putnika i pet članova posade, poletio je ujutro 30. oktobra 1975. iz Tivta, a odredište je bio aerodrom Ruzyně u Pragu. Kada se avion približio Pragu pokazalo se da loša vidljivost ne dozvoljava bezbjedno slijetanje.
Kontrola leta predložila je da avion kruži i čeka bolje uslove ili bude preusmjeren na neki drugi aerodrom. Međutim, to je zbunilo posadu koja pri slijetanju nije mogla računati na pomoć navigacionog sistema.
Zato je posada greškom spustila avion u klisuru koja presijeca rijeku Vltavu. Spoznavši gdje se nalaze dali su maksimalnu snagu motorima i pokušali se popeti iz riječne klisure, međutim bilo je prekasno. Avion je udario u drveće i jednu zgradu i pao u okolini mjesta Suchodol, sedam kilometara od centra Praga. Poginulo je 75 osoba dok ih je 45 preživjelo najgoru avionsku nesreću na prostoru Češke.
5. Aviogenex let 130 (1971): 78 poginulih osoba, 5 preživjelih
Bilo je 19.45 sati 23. maja 1971. godine kada je, pri slijetanju na riječki aerodrom na Krku, krilom o pistu udario avion Tupoljev Tu-134A jugoslovenske čarter-kompanije Aviongenex na letu iz Londona. Nakon udara o pistu, avion se zapalio i izazvao smrt 78 osoba, uglavnom britanskih turista.
Avion je ušao u jako nevrijeme iznad Rijeke, što je natjeralo posadu da smanji brzinu i potisak. No, to ih je dovelo u optičku iluziju da nisu spoznali pravu visinu i udaljenost od piste. Zanimljivo da je nesreću preživio samo jedan putnik, dok je smrtno stradao jedan od pet članova posade. Među poginulim je bio i hrvatski pjesnik Josip Pupačić koji je naslutio svoju smrt u zbirci pjesama ‘Moj križ svejedno gori’, objavljenoj malo prije nesreće.
4. Palair Macedonian Airlines let 301 (1993): 83 poginule osobe, 14 preživjelih
Samo što je u rano jutro 5. marta 1993. godine poletio iz Skoplja za Zürich avion Fokker 100 kompanije Palair Macedonian Airlines potresle su jake vibracije. Na svega 15 metara od zemlje, pri brzini vjetra od 270 km/h, avion s 92 putnika i pet članova posade odbačen je ulijevo pa onda na suprotnu stranu prije nego se srušio i razbio na tri dijela.
Istragom je utvrđeno da uzrok rušenja aviona ledena kontaminacija krila. Posada aviona nije zatražila posipanje krila tečnošću za odmrzavanje jer su pozvani na zadatak malo prije leta, a po ovom pitanju postojala je slaba koordinacija između kompanije Palair Macedonian Airlines, proizvođača aviona Fokker i dobavljača motora Rolls-Royce.
3. Avioimpex let 110 (1993): 116 poginulih osoba
Avion Yakovlev Yak-42, koji je makedonska kompanija Avioimpex iznajmila u Rusiji, letio je 20. novembra 1993. godine iz Ženeve za Skoplje. U avionu je bio 108 putnika, većinom etničkih Albanaca na privremenom radu u Švicarskoj, te osam članova posade (pilotska ekipa iz Rusije i stjuardese iz Makedonije). YAK-42 trebao je sletjeti u Skoplje, no loši vremenski uslovi preusmjerili su avion u Ohrid.
Iznad Ohrida dolazi do niza grešaka u komunikaciji između kontrolora leta i posade jer ni jedni ni drugi nisu dobro govorili engleski. Umjesto toga sporazumijevali su se čudnom mješavinom makedonskog i ruskog koji, doduše, jesu donekle slični jezici ali mogu izazvati zabunu u tako osjetljivim okolnostima.
Posada je pogrešno razumjela upute i, umjesto ka aerodromu, okrenula avion u planine. Oko 23 sata avion je udario u planinu Trojani (nekoliko kilometara istočno od aerodroma) i zapalio se. Na mjestu nesreće poginulo je 115 osoba, da bi 11 dana kasnije teškim povredama podlegla i jedina osoba koja je preživjela udar u planinu.
2. Sudar iznad Vrbovca kod Zagreba (1976): 176 poginulih osoba
Avionska nesreća, koja se desila 10. septembra 1976. godine iznad Vrbovca kod Zagreba, je najteža na prostoru bivše Jugoslavije. U zraku su se sudarili Hawker Siddeley Trident 3B kompanije British Airways na letu 476 s londonskog aerodroma Heathrow prema Yeşilköyu (Istanbul, Turska) i Douglas DC-9 kompanije Inex-Adria Aviopromet na letu 550 od Splita prema aerodromu Köln-Bonn (SR Njemačka).
Nesreća se dogodila u 11.14 sati: Trident 3B i Douglas DC-9 sudarili su se dok su letjeli brzinom od 900 km/h, a poginulo je svih 176 putnika i članova posade oba aviona. Gradimir Tasić, kontrolor leta u Zagrebu, proglašen je odgovornim za to što su se dva aviona našla na istoj visini. Osuđen je na sedam godina zatvora, ali je vrlo malo proveo iza rešetaka jer su njegove kolege dokazale da je u trenutku nesreće radio u teškim uslovima – treći dan uzastopno smjenu od 12 sati.
1. Inex-Adria Aviopromet let 1308 (1981): 180 poginulih osoba
Prvog dana decembra 1981. godine avion McDonnell Douglas DC-9-81 jugoslovenske kompanije Inex-Adria Aviopromet krenuo je s ljubljanskog aerodroma Brnik na čarter let ka zračnoj luci Ajaccio na Korzici. Kada je avion s 173 putnika i sedam članova posade došao do zračnog prostora oko aerodroma Campo dell’Oro počeo je standardnu proceduru čekajući dozvolu za slijetanje. S obzirom na činjenicu da aerodrom u to vrijeme nije imao radar kontrolor je lokaciju aviona određivao na osnovu izvještaja same posade.
Zbog grešaka u komunikaciji i očajne vidljivosti avion se spustio prenisko nakon čega se oglasio alarm upozorenja za približavanje tlu. Posada je pokušala naglo podići avion ali je jedno od krila udarilo u vrh planine San Pietro i otpalo. Avion se srušio na drugoj strani planine u 8.53 sati po lokalnom vremenu. Tek nepuna četiri sata kasnije otkriven je komad krila na vrhu planine jer su kontrolori leta mislili da se letjelica srušila u more. Do teško pristupačnog mjesta nesreće spasioci su stigli tek narednog dana ali su mogli samo konstatovati smrt svih 180 putnika.
