Norbert Hofer, kandidat Slobodarske partije, koji je umalo postao prvi šef evropske države iz stranke koja vuče ekstremno desničarske korijene prvi put nakon Drugog svjetskog rata, piznao je večeras poraz na predsjedničkim izborima u Austriji.
Hofer je nakon prvih nepotpunih razulatata izbora održanih u nedjelju, koji su pokazali ubjedljivo vođstvo od skoro 10 posto kandidata zelenih Alexandera Van der Bellena, čestitao budućem predsjedniku pobjedu i pozvao na jedinstvo Austrije “bez obzira na to kako je ko glasao”.
Poručio je i da će ponono kandidovati na predsjedničkim izborima.
Hofer je nakon održanog trećeg kruga predsjedničkih izbora i objave prvih preliminarnih rezultata na Facebooku napisao da je “neopisivo tužan što sve nije ispalo kako treba” i čestitao bivšem predsjedniku stranke zelenih.
Ovi izbori su u očima javnosti širom svijeta posmatrani kao znak kakvi će biti izgledi esktremnih desničara na predstojećim izborima širom EU, iako je funkcija šefa države u Austriji praktično cermonijalana.
Analitičari smtraju da će rezulat bez dileme obradovati lijevi i desni centar i ostale zvaničnike predstavnike takozvanog političkog establišmenta širom Evrope, koji su nakon Brexita 23. juna i pobjede Donalda Trumpa u SAD 8. novembra, bili zabrinuti zbog rasta populizma širom svijeta.
Francusku, Holandiju i Njemačku očekuju izbori sljedeće godine i u svim tim državama populističke i ekstremno desne stranke su u značajnom rastu, zbog anti-mainstream raspoloženja i anti-imigrantske politike.
Još jedan važan događaj danas se održava u Italiji gdje je u toku referendum o reformskom paketu koji će odretiti sudbinu italijanskog premijera Mattea Renzija iz stranke lijevog centra Demokratske partije, koji je rekao da će podnijeti ostavku ako referendum ne prođe. Istraživanja javnog mnjenja dvadesetak dana uoči izbora sugerisala su da je Renzi u zaostaku oko 5 posto za populistima i euroskepticima iz Pokreta 5 zvijezda Beppea Gilla i desničaske Lige za sjever Mattea Salvinia.
Rezulat u Austriji iznenadio je mnoge. Istražvanja javnog mnjena uoči glasanja su ukazivala da je razlika između dvije strane veoma mala.
Projekcije na bazi prvih rezulata ukazuju da je Van der Bellen osvojio oko 53 posto dok je Hofer osvojio 46. Kako kažu tamošnji stručanjaci, razlika se može mijenjati ali konačan rezulat ne.
Izbori 4. decembra uslijedili su nakon što je u drugom krugu u maju ustanovljno da je bilo nepravilnosti tokom glasanja poštom. Alexander Van der Bellen je pobijedio i u maju, samo sa manjom razlikom.
Baš kao u u SAD, uslijedila je višemjesečna kampanja, kako se ocjenuje, najprljavija i najpodjeljenija u novojoj istoriji Austrije.
Pobjednik izbora, novoizabrani predsjednik Austrije Alexander Van der Bellen je 72-godišnji bivši lider Zelene stranke, koji je za samog sebe često govorio da se od njega “djeteta izbjeglica ne može očekivati da kaže da ljude treba vraćati nazad i ne primati”. On je naime rođen 1944. u Beču, od majke Estonke i oca Rusa, koji su pobjegli iz Sovjetskog Saveza.
To je bio jedan od njegovih glavnih argumenta u opiranju vladinoj politici uvođena restrikcija za prihvat izbjeglica i migranata.
Van der Bellen, je sve sušta suprotnost mladom Norbertu Hoferu, snažni zagovornik EU i liberlane politike prema migranitima.
Dolazeći na glasanje Van der Bellen je danas rekao:
“Ono što se događa danas ovdje, relevantno je za sve u Evropi”.
