Stanovnici turske metropole Istanbula u nedjelju opet izlaze na birališta jer će biti ponovljeni izbori za gradonačelnika održani prije skoro tri mjeseca.
Ponavljanje izbora se dešava sedmicama nakon što je Ekrem Imamoglu, kandidat vodeće opozicijske Republikanske narodne stranke (CHP), tijesno pobijedio u ekonomskom centru Turske Binalija Yildrima, kandidata vladajuće Stranke pravde i razvoja (AKP).
Rezultat izbora od 31. marta je bio jak udarac za AKP koja je na istim izborima također izgubila vlast u prijestolnici Ankari i trećem najvećem gradu Izmiru.
Ova stranka, na čijem je čelu predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan, uspješno se izborila za ponavljanje izbora za gradonačelnika Istanbula nakon pobjede Imamoglua za samo 13.729 glasova.
Imamoglu je proveo samo 18 dana u uredu kada je izborna komisija naredila ponavljanje izbora u najvećem gradu države pozvavši se na „situacije koje su utjecale na rezultat i poštenost“ izbora. Odluka je donesena nakon što je AKP, koji je vodio Istanbul posljednje dvije decenije, predao „vanrednu žalbu“ na rezultate.
Turci su inače duboko vjerni svojim strankama i veoma je mali broj glasača koji su neodlučni.
Pitanje varanja
Kamat, 39-godišnji pristalica AKP-a, kazao je kako mu je „drago“ što će biti održani novi izbori.
„Iz CHP-a su varali, pa će novi izbori, koji nisu namješteni, biti bolji“, rekao je on za Al Jazeeru tražeći da se ne koristi njegovo prezime.
Sa druge strane, slično govore i pristalice CHP-a.
Zeynep, koja također nije dala svoje prezime iz straha od odmazde, navodi kako je umorna od „laži“ AKP-a.
„Oni su oteli moć od Imamoglua i primoravaju medije i sve ostale ljude da misle na njihov način, to uvijek rade. Umorna sam od AKP-a, od njihovih laži i svega što su uradili ovoj državi“, rekla je ova 61-godišnjakinja za Al Jazeeru.
Kako kaže Soner Cagaptay, Programa turskih istraživanja na Institutu Washington, ponavljanje izbora za gradonačelnika je historijska prekretnica u državi.
Cagaptay ističe kako nikada u historiji Turske otkako je ova država postala višestranačka demokratija 1950. godine da je Vrhovna izborna komisija (YSK) promijenila ishod izbora za gradonačelnika.
„Ovo je prvi put… Gubitnici nisu prihvatili ishod, osporavali su ono što su htjeli i dobili ponavljanje izbora. Komisija nije mogla izdržati pritisak Erdoganove političke ličnosti i povinovala se“, rekao je Cagaptay za Al Jazeeru.
Govoreći prošle nedjelje, na prvoj tv-debati u Turskoj u posljednjih 17 godina, Imamoglu je nazvao ponavljanje izbora „demokratskom borbom“.
„Ovo je izazov za demokratiju, ja sam izabrani gradonačelnik metropole i ovo je izazov za naša prava“, istakao je.
Ekonomski problemi
Sa prvom recesijom koja prijeti Turskoj u posljednjih deset godina, kandidati za gradonačelnika Istanbula većinom su se fokusirali na nezaposlenost, siromaštvo i troškove života.
Kako pokazuju posljednji podaci Turskog statističkog instituta, Istanbul je 2017. godine sa 970 milijardi turskih lira (166,6 milijardi dolara) nosio 31 posto GDP-a, što znači kako sam grad ima veću ekonomiju od država kao što su Finska, Egipat, Portugal, Grčka i Katar.
Čak i sa takvim stanjem, raspored GDP-a po stanovniku u opadanju je posljednjih šest godina i pritišće mnoge stanovnike Istanbula.
Korisnici društvenih medija su iskoristili debatu uživo u nedjelju i pitali kandidate da li bi objavili podatke o imovini ako budu izabrani.
Kandidat AKP-a Yildirim je odgovorio kako takvi potezi nemaju „tradicije“, ali i kako bi to uradio. Sa druge strane, CHP-ov Imamoglu je kazao kako bi mu bilo „zadovoljstvo“ to uraditi.
Plakati kampanja postavljeni su širom grada proteklih sedmica i otvoreno se suprotstavljaju jedni drugima u tome ko će više ponuditi, pa čak i besplatno, kroz svakodnevne potrebe kao što su plin, voda i saobraćaj.
Iz CHP-a obećavaju smanjenje cijene vode za 40 posto, te kako će pružiti mjesečnu podršku porodicama u potrebi, uključujući dostavu besplatnog mlijeka „siromašnim i stanovnicima Istanbula u potrebi“.
Bolja ponuda dolazi iz AKP-a: smanjene cijene vode od 46 posto i smanjenje cijena plina za 10 posto, kao i mjesečna pomoć porodicama sa niskim prihodima od 50 lira (8,6 dolara) za plin i 80 lira (13,73 dolara) za struju.
Velika tačka su postali popusti za studente nakon što je Imamoglu predložio, tokom 18 dana u uredu, da mjesečna karta u javnom saobraćaju za studente bude 50 lira.
Tokom navedenog perioda, Imamoglu je počeo uživo prenositi općinske sastanke i tako prikazao kako je AKP protiv popusta za studente na glasanju.
Ahmet Aksoy (promijenjeno ime zbog osjetljivosti teme), student engleske literature i pristalica CHP-a, bio je među onima koji su reagirali na društvenim mrežama nakon potez AKP-a.
„Narednog dana je AKP predložio popust od 40 lira (6,86 dolara), to je bilo usvojeno uz pomoć njihove većine i sada tvrde kako je to njihova ideja. Prije izbora 31. marta, AKP nije davao velika obećanja oko popusta, oni su uglavnom govorili o miru i propagandi protiv PKK-a i Kurda“ ističe on.
Veze sa Gulenovim pokretom
U međuvremenu, neuspjeli pokušaj vojno udara prije tri godine i dalje je veliko političko i sigurnosno pitanje.
Ankara navodi kako je puč djelo prognanog muslimanskog učenjaka Fethullaha Gulena. On to negira. Vlada Gulenov pokret naziva Fethullahovom „terorističkom“ organizacijom (FETO).
Od neuspjelog udara, turska Vlada je hapsila i provodila čistku nad Gulenovim pristalicama u državnim institucijama, dajući otkaze i privodeći desetke hiljada osoba.
Tokom debate uživo, kandidati su bili pitani da li su ikada imali veze sa Gulenom, da li su ikada posjetili neku od njegovih škola i šta bi uradili u borbi protiv njegove orgnizacije.
I Yildirim i Imamoglu su odgovorili „ne“ nekoliko puta.
Ubrzo zatim, na Twitteru je objavljeno nekoliko snimaka Yildirima, neki još od 2013. godine, koji ga navodno povezuju sa Gulenom i dešavanjima koje je organizirao Gulen. On javno nije komentirao videa.
Prije okončanja debate, turski portal Takvim objavio je razne snimke Imamogluovog Twittera iz 2013. i 2014. gdje se navodi kako je pristalica Gulena i njegovog pokreta.
Ahmet, student, smatra kako je Gulen bio veliki dio turske politike i ekonomije dugo vremena te je stoga teško za političare da nisu na neki način povezani sa njim ili njegovom grupom.
„U nekom trenu, ako ste dio ovdašnje politike, susreli ste se sa njima. Strateški su rekli da nemaju veze sa njima, da je neko rekao da ima povezanosti odmah bi ga napali zbog toga.“
Pristalica AKP-a Kamat kategorično odbacuje vrijednost snimaka Yildirima, te ističe kako nema šanse da AKP ima veze sa Gulenovim pokretom.
„No, sumnjam kako Imamoglu ima veze sa FETO-om. Čak i da nema veza sa pokretom, ima veze sa ljudima koji podržavaju FETO“, navodi.
