Ovih dana milioni hadžija iz cijelog svijeta obilaze oko Bejtullaha – Kabe, koju je poslanik Ibrahim, a. s., sagradio sa svojim sinom Ismailom, učeći dove Allahu, dž. š., i zikrove. Izgled Kabe, koja je centralno svetište svih muslimana, nikada nije mijenjan. Građevina je u obliku kocke duge oko 11, a visoke oko 17 metara i smještena je u sredini harema Velike džamije u Meki.
Otkup zemljišta
S obzirom na to da iz godine u godinu sve više vjernika zijareti, obilazi oko Kabe, već tri godine, od 2013., intenzivno se radi na proširenju harema u kojem je Kaba smještena da bi vjernici petu islamsku dužnost hadž mogli obaviti u što većem broju. Do sada su mnoge građevine morale biti srušene da bi se napravio dodatni prostor za tavaf. Ukupna površina postojećeg objekta harema je 356.000 kvadrata predviđenih za 770.000 vjernika, a novo proširenje pokrivat će područje od 456.000 kvadrata i primat će 2,8 miliona vjernika više.
Najveći projekt proširenja u povijesti Mesdžidul-harama pokrenuo je saudijski kralj Abdulah.
Ovaj projekt stoljeća radi se u tri dijela, kroz izgradnju novih zgrada, izgradnju i proširenje dvorišta oko džamije, uključujući i šetališta, tunele i WC, te razvoj postrojenja za klima-uređaje, električnu energiju i pitku vodu.
Sveti grad Meka i dalje je pun kranova, a svi radovi bi trebali biti završeni do 2020. godine. Radi se punom parom. Do sada su završene tri platforme za tavaf, a ove godine radi se na četvrtoj. Prostori su urađeni kroz izgradnju novih etaža sa stepenicama koje vode do novih prostorija harema i 18 metara visokih vrata. Ulaz u harem, bez obzira na velike tunele, visoke zgrade, trgovačke centre, mostove, bit će lako dostupan iz svih okolnih područja.
Tunel dužine 1.200 metara gradi se od kraja proširenja, a prolazi kroz Jabal Hindi, dok se drugi tunel, dužine 1.100 metara, gradi ispod Jabal Madafie. Tunel za hitne slučajeve, dužine 700 metara, koji će se ukrštavati s druga dva tunela, prolazi od prostora Jabal el-Kaba.
Megaprojektom proširenja obuhvaćena je i izgradnja jednog sprata za vjernike s posebnim potrebama, a povezan je liftovima i stepenicama s ostalim prostorijama.
Za otkup zemljišta i objekata vlada je isplatila više od 80 milijardi rijala. Prilikom otkupa zemljišta i objekata oko Kabe cijena kvadratnog metra dosezala je i 100.000 američkih dolara. O kolikom se proširenju radi, najbolje govori podatak da je otkupljeno 600 zemljišnih parcela i srušeno šest velikih hotela. Proširenje iznosi 750.000 kvadrata.
Prva faza projekta koja je završena osigurala je novi prostor za više od dva i po miliona vjernika, dok će, kada projekt bude u potpunosti završen, u Velikoj džamiji moći klanjati čak skoro pet miliona hodočasnika bez ometanja kretanja hodočasnika u džamiji. Sva postojeća tradicionalna vrata i islamska arhitektura džamije ostale su sačuvane.
Uz haremu se nalazi i mekanski ”Clock Tower”, sahat-kula koja se smatra najvećom na svijetu, nedavno prošireni masaa, prostor između Safe i Merve, vakufske zgrade kralja Abdulaha, kompleks džemretskih mostova na Mini i željeznicu Mashair, koja povezuje Minu, Arafat i Muzdalifu.
Vakufske zgrade kralja Abdulaha najveći su projekt kada su u pitanju nekretnine u kraljevini, a pomoći će u smještaju oko 50.000 hodočasnika i posjetilaca. Nakon što svi radovi budu završeni, u toku jednog sata tavafa, umjesto do sada 52.000 ljudi, po okončanju radova obilazak oko Kabe moći će u satu obaviti 130.000 vjernika.
Crni kamen
Adem je prvi čovjek i prvi poslanik na zemlji. On je podigao Kabu na mjestu na kojem se i danas nalazi. Ne zna se pouzdano je li Adem, a. s., živio kod Kabe, međutim, u nekim izvorima se spominje da je svake godine dolazio u određeno vrijeme u dolinu Meke i u Kabi obavljao ibadet. Poslije Ademove, a. s., smrti Šit, a. s., popravlja Kabu. Za vrijeme Nuh, a. s., i poznatog potopa koji se dogodio, Kaba je bila razrušena i od zgrade su ostali samo temelji. Potom je Allah, dž. š., naredio Ibrahimu, a. s., i Ismailu, a. s., da Kabu obnove. Na tim temeljima počeli su zidati Kabu donoseći kamenje s obližnjih litica. Tada je uzidan u Kabu i Hadžerul-esved – Crni kamen, koji je poseban znamen u časnoj Kabi. Prema nekim mišljenjima, Hadžerul-esved je bio kristalno bijele boje, ali je kasnije pocrnio.
